Kreditna aktivnost banaka u srpnju je nešto ojačala u odnosu na lipanj, dok je godišnja stopa rasta ista kao i u lipnju te ne odskače puno od stopa koje smo vidjeli ove godine. Međutim, godišnji je rast pod utjecajem valutnih kretanja pa je rastu na godišnjoj razini zasigurno pridonijelo i slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak. Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju srpnja iznosili su 282,7 milijardi kuna, što je 0,4% više nego na kraju lipnja te 7% više nego na kraju lipnja prošle godine.

Potražnja za kreditima od strane poduzeća još se prošle godine počela oporavljati nakon oporavka izvoznih tržišta. Na kraju srpnja krediti poduzećima iznosili su 113,4 milijardi kuna, što je 8,5 milijardi kuna ili 8,1% više nego na kraju srpnja prošle godine. Krediti državi, koji su na kraju promatranog mjeseca iznosili 35,4 milijarde kuna, u srpnju su se značajno smanjili u odnosu na lipanj (za 3,6 milijardi kuna) pa je i godišnja stopa rasta znatno niža nego prethodnih mjeseci (+5,7%). Stanje kredita stanovništva dosegnulo je 130,4 milijarde kuna, pri čemu je i mjesečnom i godišnjem rastu najviše pridonio rast stambenih kredita, što je u velikoj mjeri posljedica slabljenja švicarskog franka, te u nešto manjoj mjeri eura, u odnosu na kunu. Naime, u odnosu na kraj lipnja švicarski franak je u odnosu na kunu oslabio 5,65%, a euro je oslabio 1,06 posto. Na godišnjoj razini tečaj EUR/HRK je porastao 2,81%, a CHF/HRK čak 21,64 posto. Stambeni krediti na kraju su srpnja iznosili 60,7 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna ili 3,1% više nego na kraju lipnja, dok su na godišnjoj razini porasli 5,6 milijardi kuna ili 10,2 posto.

U ovoj godini očekujemo tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava pesimizam zbog čega se ne odlučuju na investiranje u dugotrajnu imovinu ili povećanje produkcije pa potražnja za kreditima stagnira. U sektoru stanovništva potražnja za kreditima je ograničena pesimizmom potrošača te upitnom održivosti realnih primitaka u srednjem ili dugom roku.