S udjelom od 39,4 posto gotovinski nenamjenski krediti su druga najznačajnija vrsta kredita stanovništvu, a iz RBA ocjenjuju da, iako nastavljaju s dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta, njihovo primjetno usporavanje je vjerojatno rezultat preporuke Hrvatske narodne banke (HNB) o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima.

Prema podacima HNB-a, ukupni krediti sektoru stanovništva na kraju srpnja su iznosili 129,7 milijardi kuna. Pritom je na godišnjoj razini stopa rasta nominalnih stanja kredita blago ubrzala, na 6,3 posto, dok su u odnosu na lipanj ukupni krediti sektoru stanovništva također blago porasli, za 485,5 milijuna kuna, odnosno 0,4 posto.

Iz RBA ističu da pozitivne godišnje stope rasta traju neprekidno od rujna 2017. godine, ukazujući na oporavak kreditne aktivnosti u promatranom segmentu.

"Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) plasmani sektoru stanovništva potvrđuju povoljna kretanja kreditne aktivnosti budući je uz mjesečni rast od 0,5 posto na godišnjoj razini zabilježen rast od 7,1 posto", navode iz RBA.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, od 42,4 posto, imali su stambeni krediti, koji su krajem srpnja dosezali gotovo 60 milijardi kuna, a i unutar te kategorije vidljiv je trend promjene valutne strukture.

Naime, promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva nastavio je rasti te je krajem srpnja iznosio 53,6 posto, odražavajući povećanu sklonost zaduživanja u lokalnoj valuti u uvjetima niskih kamatnih stopa na domaćem tržištu, navodi se u analizi RBA.

Kunski krediti stanovništvu krajem srpnja su tako iznosili 69,5 milijardi kuna, te je uz godišnji rast za 11,7 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa, koji traje od 2013. godine. Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva su pak krajem srpnja iznosili 60,2 milijardi kuna te su uz pad na mjesečnoj razini od 0,3 posto, na godišnjoj razini zabilježili skromni rast od 0,9 posto.

Iz RBA zaključuju da su ovakva kreditna kretanja rezultat povoljnih trendova na tržištu rada, u smislu rasta plaća i zaposlenosti, u okruženju niskih troškova financiranja, te i uz i dalje visoke razine potrošačkog optimizma.

"U nastavku godine kreditna aktivnost banaka nastavit će rasti predvođena kreditiranjem sektora stanovništva, čije bi stope rasta ipak trebale blago usporiti. I dok se u uvjetima dobrog punjenja proračuna može računati s daljnjim razduživanjem središnje države, krediti poduzećima mogli bilježiti tek skromne stope rasta", ocjenjuju iz RBA.