Valute koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital, poput jena i švicarskog franka, danas su ojačale prema dolaru na međunarodnim tržištima uslijed sve većih zabrinutosti u vezi situacije u Ukrajini.

Dolarom se tako trgovalo po 102,19 jena, što je blizu najniže razine u tjedan dana od 102,085 jena, na koju se spustio dan ranije. Dolar je prema franku oslabio 0,1 posto, na 88,09 švicarskih centima, nakon što se ranije nakratko spustio također na najnižu razinu u tjedan dana i prema franku.

Tečaj eura bio je, pak, na manjem dobitku, stabiliziravši se na 1,3846 dolara, nakon jučerašnjih pritisaka uslijed izjava čelnika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija da bi se protiv deflacije mogli boriti nestandardnim mjerama, odnosno tiskanjem novca radi kupnje imovine. Upozorio je i da bi jačanje eura moglo banku prisiliti da posegne za određenim mjerama monetarne politike.

Ulagači su utočište danas tražili u sigurnim lukama, poput jena i franka, zbog najnovijeg jačanja napetosti između Ukrajine i Rusije.

"Zabilježena je pojačana nesklonost riziku, što podupire tečaj jena", kazao je valutni Credit Agricole FX strategist Manuel Oliveri said. "No, geopolitički rizici nemaju preveliki utjecaj na valute budući da je većina ulagača i dalje fokusirana na izglede za gospodarski rast. Ako se ozračje spram rizika poboljša, tada će krenuti i prodaje jena".

Loše je tržištem odjeknula današnja izjava ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka da Rusija želi početi treći svjetski rat političkom i vojnom okupacijom Ukrajine. "Vojni sukob u Ukrajini dovest će do vojnog konflikta u Europi", rekao je Jacenjuk na otvorenom dijelu sjednice vlade. "Svijet još nije zaboravio Drugi svjetski rat, a Rusija već hoće početi treći", rekao je.

Iznenađenja iz ruske i danske središnje banke

U fokusu je danas bila i ruska rublja, koju je dodatno pogodila odluka agencije Standard & Poor′s o sniženju rejtinga Rusije za zaduživanje u stranoj valuti, zbog rizika od daljnjeg snažnog odljeva kapitala uslijed napetosti između zapadnih zemalja i Moskve u vezi Ukrajine.

U međuvremenu, podršku rublji pružila je ruska središnja banka neočekivanim podizanjem ključne kamatne stope za pola postotna boda, na 7,5 posto. Iz središnju su banke pritom poručili da su kamatne stope podigli zbog tečaja rublje, koji slabi zbog odljeva kapitala uslijed jačanja napetosti između Rusije i Ukrajine.

Tržišta je iznenadila i danska središnja banka, također neočekivanim podizanjem kamatnih stopa na depozite banaka, u cilju ograničavanja odljeva kapitala i podupiranja danske krune, koja je oslabila proteklih mjeseci. Podigla ih je tako iznad razine od nula posto prvi put u posljednje gotovo dvije godine i time privela kraju eksperimentiranje s negativnih kamatnim stopama, za koje se uglavnom smatra da pomaže središnjoj banci u pokušaju očuvanja stabilnog tečaja. Samate sada iznose 0,05 posto, u usporedbi s minus 0,1 posto, što znači da danske banke više neće morati plaćati središnjoj banci za depozite koje drže kod nje

Takav potez dolazi u vrijeme kada u ECB-u razmatraju opciju da snize jednu od ključnih kamatnih stopa ispod razine od nula posto kako bi se zauzdalo nepopustljivo jačanje eura i pad kreditiranja privatnog sektora.

Suočena sa snažnom razinom krune prema euru prije dvije godine, što je pogodilo izvoz, Danska je pokušala s nekom novom idejom, a to je bilo da ubuduće zaračunavaju bankama za držanje njihovih depozita u središnjoj banci. Pritom su se željela postići dva cilja - potaknuti veće kreditiranje privatnog sektora, a i da se malo oslabi kruna time što bi se imovina iskazana u danskoj valutu učinila nešto manje privlačnom globalnim ulagačima.

Euro se u današnjem trgovanju tako stabilizirao na 7,4647 kruna, nakon što se bio spustio na najnižu razinu u protekla tri mjeseca od 7,4614 kruna.