Zahvaljujući rastu izvoza, potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo ojačalo je u drugom tromjesečju 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je znatno brži rast nego u prethodnom kvartalu i iznad svih očekivanja, pa su analitičari povećali procjene rasta u cijeloj ovoj godini.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,2 posto na godišnjoj razini.

To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 0,6 do 1 posto.

To je treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak iz šestogodišnje recesije.

Porasle sve komponente BDP-a

"Rast BDP-a je iznad očekivanja, što se ponajviše zahvaljuje većem nego što se očekivalo rastu izvoza. Iznenađujuće, porasla je i državna potrošnja, što ne ukazuje na fiskalnu konsolidaciju", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

U drugom su tromjesečju porasle sve komponente BDP-a, pri čemu i osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a. Konačna potrošnja kućanstava porasla je 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Prema podacima DZS-a, najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je 10,2-postotnim rastom izvoza roba i usluga. Pritom je samo izvoz roba porastao za 14,1 posto, što se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

U ostatku godine Stojić očekuje nastavak sličnih trendova, a kako je rast u prvom polugodištu iznad očekivanja, povećao je i procjenu za cijelu godinu - s 0,50 na blizu jedan posto.

Najbrži rast BDP-a od trećeg kvartala 2008.

Rast od 1,2 posto u proteklom tromjesečju najbrži je rast gospodarstva od trećeg kvartala 2008. godine, kada je BDP ojačao 1,3 posto.

"To je ugodno iznenađenje, premda se ubrzanje rasta očekivalo. Naime, sukladno kretanjima u trgovini na malo, očekivao se nešto brži rast potrošnje kućanstava. To se zahvaljuje deflatornim pritiscima, koji u realnim iznosima povećavaju kupovnu moć građana, a isto tako i izmjenama poreznih zakona vezanih uz dohodak, čime su povećane plaće", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Zahvaljujući tome, u lipnju je promet u trgovini na malo, prema podacima DZS-a, porastao 11. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine.

"Došlo je i do preokreta u investicijama, pa je nakon višegodišnjeg pada, u drugom kvartalu zabilježen rast kapitalnih investicija", kaže Šantić.

Po prvi puta od trećeg kvartala 2013. godine, u protekom su tromjesečju bruto investicije u fiksni kapital porasle - za 0,8 posto na godišnjoj razini. To se, među ostalim, zahvaljuje stabilizaciji građevinskih aktivnosti.

U ožujku je, prema podacima DZS-a, po prvi puta nakon dvije godine zabilježen rast građevinskih radova, što je nastavljeno i u iduća dva mjeseca, premda po stopama manjim od 1 posto.

Šantić i u trećem kvartalu očekuje slične stope rasta, ponajviše zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni.

"To je prije svega rezultat investicija u turističkom sektoru, ali i problema koje su imali neki naši konkurenti, poput Grčke i sjevera Afrike. U četvrtom tromjesečju ponovo bi mogli zabilježiti pozitivne stope, ali nešto blažom dinamikom", kaže Šantić.

Zbog svega toga, Šantić je povećao procjenu rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini na otprilike 1 posto.

Ipak, smatra da nisu uklonjeni svi rizici.

Ipak i dalje prijete rizici

"Bez obzira na stope rasta gospodarstva, i dalje postoje rizici koji se prije svega ogledaju u brzorastućem javnom dugu i visokim premijama rizika, koji bi se mogli negativno odraziti na kretanje BDP-a i zaposlenosti u slučaju promjene raspoloženja na međunarodnim financijskim tržištima", kaže Šantić.

Dodaje i to da će bez dubokih strukturnih reformi, koje bi trebale povećati konkurentnost, Hrvatska i dalje kaskati u procesu oporavka i gospodarskog rasta za većinom članica EU.

U današnjem priopćenju DZS ističe i kako je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u drugom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,7 posto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine skočio 1,4 posto.

Zahvaljujući usponu BDP-a u prvom polugodištu, 2015. će vjerojatno biti prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije.