Krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj je bilo gotovo 38 tisuća blokiranih poslovnih subjekata, među kojima promatrano geografski prednjače poduzetnici iz Zagreba, a prema djelatnosti trgovci, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Prema podacima Fine, krajem siječnja u Hrvatskoj je bilo 37.875 blokiranih poslovnih subjekata s 22,79 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. 

Najveći udio u ukupnom iznosu nepodmirenih dugovanja, veći od 39 posto, odnosno 8,9 milijardi kuna, imaju poduzetnici iz Zagreba, što je, ističu iz Fine, očekivano s obzirom da je na području Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, s udjelom od 14,2 posto, odnosno 3,2 milijarde kuna nepodmirenih dugovanja, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija, s udjelom od 6,5 posto, tj. 1,5 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

Na listi prvih pet županija po ukupnom iznosu blokada su i Istarska, s udjelom od 5,7 posto (1,3 milijarde kn) te Zagrebačka županija, s udjelom od 4,8 posto (1,1 milijardu kn), a na tih se pet županija odnosi ukupno čak 70,3 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. Preostalih 29,7 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,5 posto u Požeško-slavonskoj do 3,9 posto u Zadarskoj županiji.

Prosječni dug 601,8 tisuća kuna; najzaduženiji trgovci

Podaci Fine pokazuju i da je prosječni iznos neplaćenih dugovanja hrvatskih poduzetnika u siječnju bio 601,8 tisuća kuna, a i po tom su kriteriju najzaduženiji zagrebački poduzetnici.

Naime, prosječni je dug poslovnih subjekata s područja Grada Zagreba u siječnju iznosio 945,2 tisuće kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske županije s prosječnih 790,6 tisuća, Međimurske sa 752 tisuće te Splitsko-dalmatinske županije sa 750 tisuća kuna. Najmanji prosječni iznos duga po poslovnom subjektu bilježi se u Požeško-slavonskoj županiji i iznosi nešto manje od 248 tisuća kuna.

Promatraju li se podaci o dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje prema djelatnostima blokiranih poduzetnika, pak, Finini podaci pokazuju da na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i malo.

Na trgovce se, naime, krajem siječnja ove godine odnosilo 5,7 milijardi kuna ili 24,8 posto ukupnoga iznosa blokada. Na drugom su mjestu građevinari, sa 4,8 milijardi kuna duga i udjelom od 21,1 posto, a na trećem prerađivačka industrija, s 2,5 milijarde kuna neplaćenih dugovanja i udjelom od 11,1 posto, dok ukupna nepodmirena dugovanja u turizmu i ugostiteljstvu iznose 1,9 milijardi kuna, što je udio od 8,2 posto u ukupnom iznosu. 

Slično je i kod broja blokiranih poduzetnika - najviše ih je u djelatnosti trgovine, njih 8.795 ili 23,2 posto ukupnog broja blokiranih krajem siječnja. Slijede poduzetnici u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, odnsono pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6.042 blokrianih, građevinarstvo s 5.124 i prerađivačka industrija sa 4.019 blokiranih poslovnih subjekata.