Kada se gledaju sve financijske institucije, u što uz banke, kreditne unije i štedionice spadaju i leasing i faktoring društva, osiguravajuće kuće i tvrtke za kartično poslovanje, udio duga građana prema njima kao vjerovnicima penje se na 40,4 posto, odnosno više od 7,5 milijardi kuna.

Nakon dugovanja prema središnjoj državi, na trećem mjestu se nalaze građani kao vjerovnici s udjelom od 5,8 posto, dok s 3,7 posto slijede tvrtke iz područja komunikacija i informacija, s tim da se veći dio tog duga odnosi na telekomunikacijske tvrtke, 2,6 posto, odnosno oko 494 milijuna kuna.

Na kategoriju svih ostalih vjerovnika, u što spadaju tvrtke i obrti u djelatnostima koje se konkretno ne navode u analizi, otpada 31 posto duga, odnosno više od 5,8 milijardi kuna.

Inače, krajem rujna zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 274.123 građana, s ukupnom glavnicom duga od 18,73 milijarde kuna, kao i 20.237 poslovnih subjekata, s glavnicom duga od 7,66 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidljivo je da je najviše onih građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od dvije tisuće kuna, a jednak ili manji od 10 tisuća kuna.

"Tih je građana 30. rujna ove godine bilo 82.574. Pribroje li se tom broju oni građani koji su blokirani za iznos do dvije tisuće kuna, ukupno je 126.504 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od deset tisuća kuna", navodi se u analizi.

Najviše se smanjio broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od milijun kuna, za 63,7 posto, na 1.697 građana, u odnosu na njih 4.717 krajem prosinca lani.

Dug tih građana 30. rujna ove godine iznosio je 7,57 milijardi kuna, s udjelom u ukupnom dugu građana od 40,4 posto, dok je zadnjeg dana prošle godine taj dug iznosio 22,1 milijardu kuna.

Kada je riječ o strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade, odnosno one u trajanju duljem od godine dana, koje dominiraju kako po broju građana, 85,1 posto, tako i po iznosu blokade, s udjelom od 93,1 posto.

Tako je građana s dugotrajnom blokadom 233.365, dok na blokade koje traju više od 360 dana otpada više od 17,4 milijarde kuna duga.

Inače, po prošle godine objavljenim podacima Fine, krajem rujna 2017. godine u blokadi je bilo 320.383 građana s dugovanjima od 42,38 milijardi kuna.

Stupanjem na snagu Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, broj blokiranih građana i iznos njihova ukupnog duga osjetno je pao, na nešto više od 274 tisuće građana s dugom od 18,73 milijarde kuna.

Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio je na snagu 21. srpnja, otpisuju se dugovi do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe povezane s njima.

Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, koji je na snazi od 4. kolovoza ove godine, uvedena je obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.

Izmjenama Zakona o stečaju potrošača pojednostavljuje se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.