Najsiromašnija regija u EU-u je Severozapeden u Bugarskoj (27% prosjeka EU-a), a najbogatija je Inner London (328% prosjeka EU-a). Raspon distribucije između njih je od 12,4 do 1. Odmah iza Londona su vojvodstvo Luksemburg te regija Bruxelles.

Eurostatov regionalni statistički godišnjak 2013. donosi usporedne podatke o svakom području koje inače pokrivaju njihove statistike. To su ekonomija, stanovništvo, zdravstvo, obrazovanje, tržište rada, strukturne poslovne statistike, turizam, informacijsko društvo, poljoprivreda, transport, znanost i istraživanje, europski gradovi i metroregije, zarade i životni standard, ruralni razvoj. Dostupan je online, a tiskana verzija je knjiga formata A4 sa 273 stranice, opremljena detaljnim kartama.

Cilj izrade godišnjaka jest pregled i analiza snaga i slabosti regija, a ovdje se njima razumiju one u razini (teritorijalnih statističkih jedinica) NUTS2, kako bi kohezijska politika, jedna od glavnih u EU-u, imala statističku podlogu. Pregledom godišnjaka stvara se slika koja nije vidljiva samo iz državnih statistika. Pokrajine unutar jedne države mogu biti različitije nego što se vide iz ptičje perspektive.

Premda je ovo godišnjak za 2103., autori su se u ekonomskim statistikama služili podacima s početka krize, tj. iz 2008. godine, a u drugim domenama, na pr. zdravstvu, služili su se podacima od pet do deset godina.

Velike razlike

Najsiromašnija NUTS2 regija u EU-u je Severozapeden u Bugarskoj (27% prosjeka EU-a), a najbogatija je Inner London (328% prosjeka EU-a). Raspon distribucije između njih je od 12,4 do 1. Odmah iza Londona su vojvodstvo Luksemburg te regija Bruxelles (233% prosjeka EU-a), te regija Hamburg. Slijede Ile-de-France, unutar koje je Pariz... a zatim slijede Prag, Bratislava, Beč, Štokholm. Regija Gornja Bavarska je posebno bogata jer je u njoj najviše NUTS3 regija s izvanredno visokim BDP-om.

U Uniji je 68 NUTS2 regija s BDP-om per capita ispod 25% prosjeka računatog za 27 članica, a 25 od njih nalaze se u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu. Godišnjak 2013. donosi podatke iz razdoblja kad Hrvatska još nije bila članica i konstatira da Hrvatska ima općenito nizak BDP pc, oko 56% prosjeka EU-a.

Na NUTS3 razini, u Hrvatskoj je Istarska županija na 76% europskog prosjeka, a Grad Zagreb na 108%. U NUTS3, najbogatiji je Zapadni London, koji je 587% europskog prosjeka, a iza njega su Wolfsburg, Kreisfreie Stadt, Muenchen, Landkreis, Frankfurt te francuski departman Haut de Seine, što pokriva dio i zapadna predgrađa Pariza.

Na suprotnom ekstremu je 17 bugarskih, 8 rumunjskih, jedna latvijska i jedna mađarska, koje se vode kao najsiromašnije u Uniji. Tko je najviše napredovao? Belgijska pokrajina Valonski Brabant (Valonija se ekonomski oporavlja) i poljska Mazowieckie koje rastu oko 13 posto. Šest poljskih i šest njemačkih raste brže od 6 posto, a skoro 6 posto po dvije u Belgiji, Švedskoj i Britaniji, po jedna u Danskoj, Francuskoj i Slovačkoj. Hrvatske regije zabilježile su pad od 2008. do 2010. a to je razdoblje izračuna ovih podataka.

Europska unija prešla je 2009. godine prag od 500 milijuna stanovnika. Daleko najnapučeniji je Pariz (21.500 stanovnika po km2), a sa čak više nego upola manje drugi je po redu London. Slijede Bukurešt i Bruxelles. Uglavnom su najnapučeniji glavni gradovi.

Grad Zagreb ima malo više od 1000 stanovnika po km2. Ličko-senjska županija je među najmanje napučenima u EU-u s manje od 10 stanovnika na km2. Migracija prema glavnom gradu najčešći je razlog tamošnjeg rasta populacije uz iznimke Amsterdama, dijela Londona i regije oko Ljubljane.

Prirodni prirast stanovništa u EU-u desetljećima je ispod razine obnavljanja. Najviše rođenih je u Irskoj, Francuskoj i Britaniji, a najniži u Mađarskoj. Ali, uglavnom, broj djece pada u istočnoj i južnoj Europi - Poljskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Španjolskoj, dok se zapadna i sjeverna drže. Hrvatska ima 1,43 tj. 1,47 djeteta po majci u svoje dvije NUTS2 regije.

Zdravlje i bolest nejednako su raspoređeni u Uniji. Od 4,85 milijuna umrlih, njih 1,90 milijuna umrlo je od kardiovaskularnih bolesti, zatim 1,26 milijuna od raka, a treće su bolesti respiratornog sustava. Malen broj smrti od kardiovaskularnih bolesti je u Francuskoj, što se tumači i prehranom i umjerenim pijenjem crnog vina, ali i brzinom medicinskih intervencija - no malen je i u Grčkoj, gdje je, kao i u Španjolskoj i Italiji, i vrlo malena incidencija raka dojke. U obrazovanju, Hrvatska, a pogotovo Grad Zagreb, dobro stoje u borbi protiv ranog napuštanja školovanja, ali ipak karte koje pokazuju stupanj obrazovanja u Hrvatskoj otkrivaju relativno skromnu naobrazbu opće populacije.

Tržište rada

U odnosu na broj stanovnika i dobnu skupinu, najveći broj upisanih u tercijarno obrazovanje je u Pragu, Bratislavi, Bukuršetu, Beču, Bruxellesu. Posebno zanimljivo poglavlje Godišnjaka je tržište rada. Vrhunac zaposlenosti u EU-u bio je upravo 2008. tj. prije krize i iznosio 70,4 posto. U 2011. godini, 75 od 270 NUTS2 regija imalo je zaposlenost iznad 75%. Čak 74 regije bile su više od deset posto ispod crte prosjeka, a 10 njih 20 posto ispod.

Najviši postotak zaposlenosti je u sjevernoj i srednjoj Europi, u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Austriji, Švedskoj i Britaniji, nešto manje u Danskoj i Finskoj, a po jedna regija u Češkoj, Slovačkoj i Italiji imala je zaposlenost iznad 75 posto i sada u krizi. Najniža zaposlenost je u Španjolskoj, Italiji (Sicilija, Kalabrija, Puglia, Campagna), Grčkoj, Mađarskoj, sjevernoj Bugarskoj, sjeverozapadnoj Poljskoj, središnjoj Rumunjskoj, istočnoj Slovačkoj. Zanimljiv je podatak za Hrvatsku o niskoj zaposlenosti radnika od 55 do 65 godina, kao i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana i Turske, zaposlenost starijih je između 30 i 40 posto. Najveća nezaposlenost uopće je u regiji Andaluzije, a najniža u Salzburgu i Tirolu (2,5%). U 13 regija nezaposlenost raste više od 10 posto između 2008. i 2011. i sve su u Španjolskoj i Grčkoj.

Prosječna satnica u EU-u je 13,57 eura, ali razlike u regijama su goleme. Najviše se zarađuje u glavnim gradovima, posebno u Londonu, Bruxellesu, cijeloj Danskoj, Luksemburgu, a najmanje u dvije bugarske pokrajine. Oko pet eura na sat zarađuju mnogi Bugari, Poljaci, Rumunji, sve tri baltičke zemlje i mnogi Slovaci. Prosječna godišnja bruto zarada u EU-u iznosila je 2010. godine 30.766 eura (ali uključene su i božićnice i druga plaćanja). Najviša godišnja zarada je u Londonu, najniža u Bugarskoj.