Nakon nekoliko godina snažnog rasta zaduživanje hrvatskih kompanija u inozemstvu počelo je usporavati 2009., a takav se trend može očekivati i ove godine, slaže se većina analitičara i aktera na tržištu. Ukidanje dosadašnjeg ograničenja domaćih banaka u vezi s kreditiranjem, ali i s druge strane općenito nespremnost banaka da financiraju realni sektor, uz dakako probleme poduzeća da vrate postojeće kredite, trebali bi dodatno usporiti zaduživanje kompanija u inozemstvu u 2010. godini. Naime, nakon što je 2006. Hrvatska narodna banka (HNB) ograničila kreditiranje banaka na domaćem tržištu brojne kompanije krenule su u inozemstvo po potreban novac. Takva odluka HNB-a dovela je u posljednje tri godine do velikog raskoraka između zaduženja banaka i poduzeća realnog sektora, čime su poduzeća postala generator rasta inozemnog duga.

Matične banke
Domaće banke su u nemogućnosti izravnoga kreditiranja upućivale kompanije na svoje matične banke u inozemstvu. Krajem 2007. inozemni dug poduzeća iznosio je 18,6 milijardi eura, dok je krajem 2008. bio čak 25,9 milijardi. Prema posljednjim podacima HNB-a, u rujnu prošle godine inozemni dug hrvatskih poduzeća kretao se oko 28,4 milijarde eura. Samo od prvog do kraja trećeg tromjesečja dug je porastao za otprilike 2,4 milijarde eura. “Iznos kreditiranja hrvatskih poduzeća u eurima kontinuirano raste, no bitno sporije u odnosu na prethodne godine. Brzi tempo je konačno stao”, kaže jedan domaći statističar i analitičar. Pa ipak, i dalje nema podataka za posljednje prošlogodišnje tromjesečje u kojem su se u inozemstvu zaduživale državne tvrtke poput HAC-a i HEP-a, koji se u bilanci ne vode više pod državu, već ostali domaći sektor, odnosno poduzeća. Njihovo zaduženje kao i Agrokorovo mogli bi tako ukazati na drukčiji trend u odnosu na prva tri tromjesečja. Uskoro se očekuje i međunarodno zaduživanje Ine, kao i još nekih tvrtki. “Unatoč tome vjerujem da će od druge polovine 2010. uslijediti nastavak pada inozemnog zaduživanja”, procjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG-Splitske banke. Kaže kako ove godine ne očekuje nastavak zaduženja državnih tvrtki.

Slabija potražnja
Analitičar državne financijske institucije koji je htio ostati anoniman smatra da razlog usporavanja nije u manjoj ponudi kredita, već u slabijoj potražnji za njima. U inozemstvu su se stvari popravile, pale su kamatne stope i “spreadovi”, kaže, što je omogućilo nastavak inozemnoga kreditiranja hrvatskih poduzeća. “Vjerujem da je visoka cijena zaduženja i pad potražnje uzrokovan krizom smanjio uzimanje kredita”, kaže. Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević smatra da će se 2010. dodatno smanjiti zaduživanje kompanija u inozemstvu. S jedne strane kompanije imaju problema s vraćanjem postojećih dugova, dok je s druge strane domaćim bankama ukinuto ograničenje kreditiranja. “Domaće banke su hiperlikvidne. No poučene prijašnjom krizom one čekaju da netko drugi pokrene gospodarstvo”, kaže Jakovčević. Slijedom toga puno se očekuje od Vladina interventnog fonda i davanja garancija bankama. “Banke, kako domaće tako i strane, nisu spremne financirati hrvatska poduzeća. Stoga treba očekivati daljnji pad zaduženja”, ističe Igor Oppenheim, predsjednik Uprave građevinske kompanije Ingra.

Elektrokontakt
U 2010. bez inozaduženja
Izvozno orijentirana tvrtka Elektrokontakt ne namjerava se zaduživati u 2010., ističe njezin direktor Vladimir Ferdelji. “Naša filozofija je konzervativna. Što je kriza dublja, manje se treba zaduživati”, kaže i dodaje da su lani u inozemstvu posudili 2 milijuna eura koje su vratili. Brojne hrvatske tvrtke su prezadužene i ne mogu do kredita, napominje.