Pad udjela javnog duga u BDP-u zahvaljuje se fiskalnim poboljšanjima, poboljšanim uvjetima zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu te rastu gospodarstva, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Naime, središnja je banka nedavno revidirala seriju podataka o stanju duga opće države počevši od siječnja 2002.

"Promjene na dugu opće države odnose se na konsolidaciju duga opće države u dijelu dužničkih vrijednosnih papira te na reklasifikaciju dviju jedinica iz podsektora javnih nefinancijskih poduzeća u podsektor središnje odnosno lokalne države", objašnjavaju analitičari RBA.

Prema tako prilagođenim podacima, ukupni javni dug, iskazan prema metodologiji ESA 2010, krajem prošle godine iznosio je 283,5 milijardi kuna, što je za 1,8 milijardi ili 0,6 posto više u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova.

"Tako se u relativnom izrazu javni dug opće države krajem prosinca spustio na 78 posto BDP-a", navode analitičari RBA.

Ističu i to da je taj udio pao treću godinu zaredom, a tome je u prilog išlo nekoliko ključnih čimbenika.

"Fiskalna poboljšanja koja su, prema navodima Ministarstva financija, dovela do prvog suficita proračuna opće države u 2017. u konačnici su polučila manjim potrebama države za zaduživanjem", ističu analitičari RBA.

Navode i to da su u okruženju visoke likvidnosti i nastavka razdoblja niskih kamatnih stopa poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu.

To je, naime, doprinijelo smanjenju kamatnih stopa, čime su smanjeni izdaci za kamate te je poboljšana i ročna struktura duga.

Analitičari RBA navode i da jedan od čimbenika koji je utjecao na iznos nominalnog duga iskazanog u kunama predstavlja i kretanje tečaja kune u odnosu na euro.

"Naime, s obzirom na činjenicu da je gotovo 75 posto duga u eurima ili je vezan za euro, jačanje kune u odnosu na euro - za 0,6 posto na godišnjoj razini - utjecalo je i na smanjenje javnog duga iskazanog u kunama", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

S obzirom da se u ovoj godini očekuje nastavak rasta gospodarstva, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom.

"Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, u uvjetima visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke (pred)sezone što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna", zaključuju analitičari RBA.