Nije vjerojatno da će Hrvatska u svjetlu jesenskih gospodarskih prognoza ispuniti cilj u vezi s visinom proračunskog deficita za ovu godinu, ali procjena Komisije neće se temeljiti isključivo na ispunjavanju preporučenih ciljeva nego će uzimati u obzir i druge elemente, izjavio je u utorak povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

"Prema preporukama Vijeća, Hrvatska bi trebala izići iz Postupka prekomjernog deficita do 2016. godine. U svjetlu naših prognoza nije vjerojatno da će Hrvatska ispuniti cilj za 2014. godinu", rekao je povjerenik Moscovici, odgovorajući na novinarsko pitanje nakon što je predstavio zajedno s potpredsjednikom Komisije Jyrkijem Katainenom jesenske ekonomske prognoze za sve zemlje članice.

Prema tim prognozama, proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto. Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) i prema preporučenim ciljevima deficit bi ove godine trebao biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. u visini od 2,7 posto BDP-a.

"Ipak, procjena učinkovite akcije od strane Hrvatske ne oslanja se isključivo na ispunjavanje tih ciljeva. Kao i za sve zemlje u Postupku prekomjernog deficita (EDP), Komisija će vrlo pozorno i oprezno analizirati proračunske pozicije, uzimajući u obzir sve relevantne elemente prije nego što donese zaključak o toj učinkovitoj akciji", rekao je Moscovici. U europskom žargonu "učinkovita akcija" znači mjere koje vlada treba poduzeti da bi deficit svela u dopuštene okvire.

"Ta procjena dio je drugog procesa, ali u svakom slučaju, odlučna politička akcija i kontinuirani oprez ostaju biti od najveće važnosti kako bi se osigurao uspjeh fiskalne konsolidacije", rekao je Moscovici.

Europska komisija (EK) povećala je u utorak u svojim jesenskim ekonomskim prognozama procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto.

EK predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi sljedeće godine trebao blago rasti za 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto. U 2016. godini EK očekuje rast BDP-a za 1,1 posto.

U posljednjih nekoliko godina, kod svake objave ekonomskih prognoza Komisija stalno snizuje svoja predviđanja rasta za sve zemlje članice i EU u cjelini.

Na pitanje koliko su te prognoze pouzdane, ako stalno predviđaju bolje rezultate, potpredsjednik Komisije Katainen je rekao da to nitko ne zna.

"Koliko su prognoze pouzdane nitko ne zna, ali one su proizvod najboljeg stručnog znanja kojim Komisija raspolaže. Slične prognoze rade i OECD, MMF i drugi. "Sve prognoze tih organizacija objavljene u posljednjih sedam godina pokazale su se manje ili više krivima", rekao je Katainen dodajući da se te prognoze temelje na različitim varijablama.

Hrvatska ima najlošije prognoze od svih država članica, a najbolje ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto. Doduše, za ovu godinu lošiju prognozu ima Cipar, čiji bi BDP trebao ove godine pasti 2,8 posto, ali, s druge strane za Cipar se predviđa snažniji rast od hrvatskog za sljedeće dvije godine: 0,4 posto u 2015. i 1,6 posto 2016. godine.

Prosječno u 28 zemalja članica EU-a, predviđa se rast BDP-a od 1,3 posto, a u zemljama eurozone za 0,8 posto. Sljedeće godine u EU28 očekuje se rast od 1,5 posto, a u eurozoni od 1,1 posto. U 2016. očekuje se ubrzanje rasta - na 2 posto u EU28 i na 1,7 posto u eurozoni.