Hrvatska je 2017. godine ostvarila proračunski višak od 0,8 posto BDP-a, podsjećaju u toj agenciji, te ističu da je pozitivan zamah potvrđen 2018. godine iako je višak smanjen na 0,2 posto BDP-a, najvećim dijelom zbog aktivacije državnih jamstava za Uljanik.

Obrazlažući ocjenu o poboljšanoj fiskalnoj metrici, Moody′s ukazuje i na poboljšano stanje u proračunu, koje je, kako se ocjenjuje, najvećim dijelom rezultat značajnog smanjenja strukturnog deficita.

Moody′s ističe i kontinuirano smanjenje javnog duga od 2014. godine, kada je dosegnuo visokih 84 posto BDP-a. Po njegovim bi se procjenama u idućoj godini, zahvaljujući štedljivoj fiskalnoj politici i gospodarskom rastu, taj dug mogao smanjiti na 70 posto BDP-a.

Fiskalnu održivost sustava trebala bi u srednjoročnoj perspektivi poduprijeti i reforma mirovinskog sustava, provedena krajem 2018. godine, napominje agencija.

U Moody′su izdvajaju i pozitivan utjecaj na rejting raspleta krize u Agrokoru, kojim je, kako navode, uklonjen značajan izvor neizvjesnosti za gospodarstvo i potencijalni izvor novog zaduživanja za državu.

Među ključnim faktorima za poboljšanje prognoze hrvatskog rejtinga ističu i reforme koje pozitivno utječu na izglede za gospodarski rast.

Napominju da je od 2015. hrvatski BDP u prosjeku rastao 2,9 posto godišnje, dovodeći oporavak u vezu sa snažnom unutarnjom potražnjom.

Rast aktivnosti trebao bi se po procjenama Moody′sa nastaviti i u idućim godinama, iako nešto sporijim tempom zbog izazovnijeg međunarodnog okruženja, po prosječnoj stopi od 2,4 posto u ovoj i idućoj godini.

Potporu gospodarskom rastu trebala bi po Moody′su pružiti osjetno intenzivnija reforma mirovinskog sustava, koja bi trebala pozitivno utjecati na tržište rada.

Pozitivne efekte na rast Moody′s očekuje i od službene kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni.

Turizam je, po Moody′s-ovoj ocjeni bio ključan element oporavka hrvatskog gospodarstva i proteklih je 10 godina bilježio robustan rast te bi unatoč rizicima povezanima s mogućim slabljenjem vanjske potražnje, trebao poduprijeti gospodarstvo i u predstojećem razdoblju.

Relativno malen potencijal rasta

Obrazlažući pak potvrdu špekulativnog rejtinga Ba2, u Moody′su ističu da je hrvatsko gospodarstvo maleno i da rast podliježe oscilacijama. Dodaju i da je njegov potencijal za rast relativno malen u usporedbi s onime sličnih zemalja.

Iako su temeljni faktori danas snažniji nego u razdoblju prije recesije, hrvatsko gospodarstvo i dalje je suočeno s brojnim izazovima, upozoravaju.

Navode tako da su participacija na tržištu rada i stopa zaposlenosti ispod od prosjeka EU-a kao i da te probleme dodatno pogoršava starenje populacije i iseljavanje nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, predviđajući da se ti trendovi vjerojatno neće mijenjati u bliskoj budućnosti.

Dodaju i nisku razinu bruto ulaganja, koja je po njima u uskoj vezi s "povijesno niskom razinom javnih ulaganja". Rezultat je, po Moody′s-u slaba apsorpcija fondova Europske unije, koja bi se u iduće dvije godine, kako se predviđa, ipak trebala poboljšati.

Među razlozima za potvrdu špekulativnog rejtinga Hrvatske navode i još uvijek povišenu razinu duga iskazanog udjelom u BDP-u i vrlo visok udio duga denominiranog u inozemnoj valuti.

Moody′s-ova procjena uslijedila je nakon što je Standard & Poor′s krajem ožujka, nakon više od šest godina, vratio rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, ′BBB-/A+′, zahvaljujući poboljšanju stanja u proračunu i gospodarskom oporavku.

Agencija Fitch hrvatski investicijsku rejting drži u kategoriji špekulativnog, s ocjenom BB+ i pozitivnim izgledima.