U redovnim jesenjim prognozama MMF je procijenio da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti 1,9 posto, čime su potvrdili gotovo udvostručenu projekciju iz travanjskog izvješća. U 2017. aktivnosti bi po njihovoj prognozi trebale dodatno blago ubrzati, na 2,1 posto, što je također u skladu s proljetnim prognozama.

Potvrđena je i udvostručena procjena rasta u prošloj godini, prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo u 2015. poraslo 1,6 posto.

Znatnije su pak izmijenjene procjene inflacije u ovoj i idućoj godini. Tako u MMF-u u ovoj godini sada očekuju pad cijena za 1,0 posto dok su u travnju predvidjeli pozitivnu stopu inflacije od 0,4 posto. U idućoj godini sada očekuju rast cijena za 0,8 posto dok su u travanjskom izvješću projicirali njihov rast za 1,3 posto.

Potvrđena je pak procjena o padu cijena u prošloj godini za 0,5 posto.

Višak na tekućem računu platne bilance

U aktualnom je izvješću MMF dodatno povisio procjenu ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance Hrvatske, iskazanog udjelom u BDP-u, na 3,0 posto, s 2,7 posto procijenjenih u travnju. U 2017. višak bi trebao kliznuti na 2,2 posto dok je prema travanjskim procjenama trebao iznositi 2,1 posto.

Ponovo su osjetno povisili i procjenu viška na tekućem računu platne bilance u 2015. godini, sa 4,4 na 5,2 posto BDP-a. U proljetnim su prognozama više nego udvostručili procjenu od prošle jeseni, objašnjavajući da je gotovo polovina tog povećanja rezultat jednokratnog smanjenja dobiti banaka u stranom vlasništvu, vezanog uz konverziju kredita vezanih uz švicarski franak.

MMF je u najnovijem izvješću potvrdio i travanjske procjene stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj i idućoj godini, od 16,4 i 15,9 posto. Potvrdili su i procjenu za prošlu godinu, prema kojoj je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 16,9 posto.

Blago snižena ovogodišnja procjena za europska gospodarstva u nastajanju

U aktualnom je izvješću MMF ujedno blago snizio procjenu ovogodišnjeg rasta skupine europskih gospodarstava u nastajanju, kojoj pripada i Hrvatska, i to na 3,3 posto. U srpnju procijenili su rast na 3,5 posto. Iduće bi godine aktivnosti trebale usporiti na 3,1 posto, što je za 0,1 postotni bod slabije no što su u MMF-u projicirali u srpanjskom izvješću.

MMF objavljuje detaljne prognoze za sve zemlje u proljeće i u jesen, te dodatno ažurirane ljetne i zimske prognoze za najveća gospodarstva svijeta te skupine i regije.

Najviše bi u skupini europskih gospodarstava u nastajanju ove godine po procjenama MMF-a trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, čak 5,0 posto. Slijede Turska i Poljska s procijenjenim stopama rasta u ovoj godini od 3,3 i 3,1 posto, te Bugarska s tri posto.

Za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i razvoju MMF za ovu godinu prognozira rast po stopi od 4,2 posto, što je 0,1 postotni bod više no što su projicirali u srpnju. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 4,6 posto, u skladu sa srpanjskim prognozama.

U toj je skupini MMF poboljšao ovogodišnju procjenu za Rusiju, kojoj predviđaju za 0,4 postotnog boda blaži pad aktivnosti, za 0,8 posto. U idućoj godini rusko bi gospodarstvo po njihovim procjenama trebalo porasti 1,1 posto, za 0,1 postotni bod snažnije no što su očekivali u srpnju.

Procjene kineskog gospodarskog rasta u ovoj i idućoj godini potvrđene su na 6,6 odnosno 6,2 posto.

Izmjena nije bilo ni u procjenama za najveće gospodarstvo Latinske Amerike, ono Brazila, koje bi se ove godine trebalo smanjiti za 3,3 posto, dok bi iduće godine trebala uslijediti stabilizacija, uz stopu rasta od 0,5 posto.

Rast na globalnoj razini i dalje slab

Za svjetsko gospodarstvo u cjelini u MMF-u u ovoj godini i dalje predviđaju rast po stopi od 3,1 posto. U idućoj godini aktivnosti bi trebale blago ubrzati, na 3,4 posto, što je također u skladu s ažuriranim ljetnim procjenama.

Povratak snažnom, održivom i uravnoteženom rastu i dalje nam ne polazi za rukom, zaključuju u MMF-u. "Gledano u cjelini, svjetsko gospodarstvo zapravo tapka u mjestu", konstatirao je prema tekstu uvodnog govora na konferenciji za novinstvo prilikom objave procjena ekonomski savjetnik i direktor istraživačkog odjela u MMF-u Maurice Obsfeld.

"Rast je na globalnoj razini i dalje slab, premda ne pokazuje značajnije usporavanje u proteklom tromjesečju", dodaje Obstfeld.

Pritom procijenjen nešto brži rast u skupini gospodarstava u nastajanju čini protutežu slabijem rastu u skupini razvijenih gospodarstava, tumači Obstfeld. Blago snižena procjena za razvijena gospodarstva nadovezuje se na britansku odluku o izlasku iz Europske unije, čije konačne posljedice ostaju obavijene neizvjesnošću.

Kao dodatni uteg dužnosnik MMF-a izdvaja i slabiji od očekivanog rast američkog gospodarstva.

Tako je procjena ovogodišnjeg rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, onog SAD-a, snižena na 1,6 posto, što je za 0,6 postotnog boda manje no što su u MMF-u prognozirali u srpnju. U 2017. rast bi trebao ubrzati na 2,2 posto, nasuprot u srpnju projiciranih 2,5 posto.

Za 19-članu eurozonu projekcije rasta poboljšane su za blagi 0,1 postotni bod za ovu i za iduću godinu. U 2016. godini rast se tako očekuje u visini 1,7 posto, nakon čega bi u idućoj godini trebao blago usporiti, na 1,5 posto.

Pritom je izrazitije poboljšana projekcija rasta u ovoj godini za španjolsko gospodarstvo, za 0,5 postotnih bodova, na 3,1 posto. Za 2017. godinu podignuta je za blagi 0,1 postotni bod, na 2,2 posto.

MMF je blago povisio i procjene njemačkog gospodarskog rasta u ovoj i idućoj godini, na 1,7 odnosno 1,4 posto. U srpnju su za najveće europsko gospodarstvo projicirali rast od 1,6 posto u ovoj te od 1,2 posto u idućoj godini.

Za Veliku Britaniju procjena rasta za 2016. godinu neznatno je poboljšana, za 0,1 postotni bod, na 1,8 posto, dok je za iduću godinu smanjena za 0,2 postotna boda, na 1,1 posto.

"U srednjoročnom razdoblju očekujemo da će razvijena gospodarstva nastaviti putem razočaravajuće niskih stopa rasta, dok bi gospodarstva u nastajanju i ona u razvoju trebala ubrzati, budući da će se većina velikih gospodarstva trenutno pogođenih padom aktivnosti stabilizirati i vratiti na put rasta u duljem razdoblju," ocijenio je Obstfeld prema tekstu uvodnog govora.