Mjere koje hrvatska Vlada predlaže za fiskalnu konsolidaciju kroz rebalans proračuna za ovu godinu Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ocjenjuje prihvatljivima na kratki rok, jer se radi većinom o mjerama na prihodovnoj strani proračuna, a u srednjem i dužem roku predlažu okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani.

Na završetku dvotjednog posjeta Hrvatskoj voditelj Misije MMF-a Johannes Wiegand istaknuo je na konferenciji za novinare kako članovi Misije u ovoj godini očekuju nastavak recesije, odnosno realnu kontrakciju od 0,5 do 1 posto BDP-a. Početak oporavka očekuju pak u 2015. godini, nakon čega se očekuje postepeni povratak na dugoročno održive stope rasta od približno 2 posto.

U uvjetima još uvijek slabog gospodarstva, kazao je Wiegand, mjere iz nacrta rebalansa proračuna, s kojima su članove Misije MMF-a upoznali predstavnici Vlade, čine se prihvatljivima i u ovoj bi godini trebale rezultirati smanjenjem proračunskog manjka za približno 1 posto BDP-a.

Oko dvije trećine mjera odnosi se na prilagodbu na prihodovnoj strani, od čega je Wiegand izdvojio vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 15 posto te je kazao da ova mjera nije idealna, jer diže cijenu rada, odnosno umanjuje napore u podizanju konkurentnosti Hrvatske, ali je razumljiva s obzirom na financijski manjak u zdravstvenom sustavu.

Za smanjenje tog manjka, drže u Misiji MMF-a, trebalo bi razmotriti primjerice povećanje participacije ili smanjenje rashoda kroz višu učinkovitost zdravstvenih usluga.

Ipak, Misija MMF je mišljenja da je trebalo posegnuti za nekim drugim mjerama na prihodovnoj strani, kao što je uvođenje suvremenog oporezivanja imovine, ukidanje poreznih odbitaka na reinvestiranu dobit, oporezivanja prihoda od kamata ili proširenja osnovice poreza na dohodak, rekao je Wiegand. Te mjere, mišljenja su u MMF-u, Vlada ipak treba razmotriti u idućim godinama, 2015. i 2016., odnosno do kraja planiranog trogodišnjeg razdoblja prilagodbi u cilju smanjenja prekomjernog deficita.

Upitan zna li razloge zašto se Vlada odlučila na dizanje zdravstvenog doprinosa, a ne neku poreznu mjeru, Wiegand je odgovorio kako je to stvar unutarnjih konzultacija u Vladi te da je, koliko je shvatio, ova mjera bila prihvatljivija svima u Vladi.

Uz ostalo, Wiegand se osvrnuo i na neke već poduzete mjere te je istaknuo kako je Hrvatska postigla značajan napredak na području nekih strukturnih reformi, primjerice kroz donošenje zakona o poticanju investicija i strateškim investicijama, reformu tržišta rada, koja je u tijeku, ili reformu socijalnog sustava.

Napredak se vidi i u restrukturiranju trgovačkih društva u vlasništvu države, primjerice u sektoru brodogradnje, željeznice, zračnog i cestovnog prometa, iako je njihova transformacija, a dijelom i privatizacija značila bitan trošak za državu, ocjenjuju u MMF-u.

Kao bitan instrument restrukturiranja hrvatskog gospodarstva Wiegand je izdvojio i sustav predstečajnih nagodbi, rekavši da opstanak tog instrumenta ne treba dovoditi u pitanje, već da bi bilo dobro iznači slično rješenje i za rješavanje problema prezaduženosti građana.

Gdje su uoćene nepravilnosti, kazao je Wiengad, sustav treba u tom dijelu izmijeniti, ali nikako ga ne treba ukidati, jer kroz predstečajne nagodbe država i vjerovnici ipak dobivaju mogućnost naplate barem dijela svojih potraživanja, što je gotovo nemoguće kroz stečaj s likvidacijom.

Wiengad se osvrnuo i na hrvatsku monetarnu politiku, rekavši da je održavanje stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro neizbježno zbog visoke euroiziranosti hrvatskog sustava te da su zbog tako nefleksibilne tečajne politike reforme u realnom sektoru još važnije.

Hrvatski je bankarski sustav ocijenio vrlo stabilnim zbog visoke kapitaliziranosti, koja omogućava stabilnost i nakon pet godina recesije.

Ocijenio je i kako, za sada, hrvatska država ne bi trebala imati potrebe izlaziti na financijska tržišta, ali i kad bi se ukazala potreba za dodatnim zaduživanjem da je stanje na tržištu za to povoljno.

Na novinarski upit je li tijekom posjeta Hrvatskoj od MMF-a zatražena pomoć, Wiengad je kazao da je to pitanje za Vladu, jer je ona ta koja bira oblik suradnje s MMF-om. Zahtjeva Vlade za pomoć MMF-a nije bilo, o njemu se tijekom posjeta nije razgovaralo, a ako ga bude, MMF će Hrvatskoj biti na raspolaganju, zaključio je.