Hrvatsko gospodarstvo i nadalje je u recesiji, nezaposlenost raširena, fiskalna pozicija pogoršana, a izgledi za kratkoročno razdoblje izloženi negativnim rizicima, ocjena je Izvršnog odbora MMF-a koji procjenjuje da će ove godine doći do još jedne kontrakcije od gotovo 1 posto, odnosno pada BDP-a od 0,8 posto, a u sljedećoj godini do blagog oporavka, uz predviđanje da će dugoročni potencijalni rast iznositi približno 2 posto.

"Budući da tradicionalne reakcije fiskalne i monetarne politike nisu ostvarive, restrukturiranje duga privatnog sektora i mjere za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja pružaju najbolje izglede za oživljavanje rasta u kratkoročnom razdoblju do srednjoročnoga. Potrebna je pouzdana i trajna fiskalna konsolidacija kako bi se ojačalo povjerenje u makroekonomsko upravljanje. S obzirom na dugotrajnu slabost gospodarstva, primjereno je produljiti fiskalnu prilagodbu i početi s mjerama koje imaju najmanje negativne posljedice po potražnju. Središnja banka održava povjerenje u stabilnost tečaja ograničenom, ali djelotvornom skupinom instrumenata, no treba nastaviti akumulirati devizne pričuve dok pokrivenost ne bude potpuno u skladu sa standardnim mjerilima adekvatnosti", navodi se u priopćenju koje je danas objavio MMF nakon što je Izvršni odbor 14. svibnja zaključio konzulacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom.

MMF je danas na svojim internet stranicama na engleskom jeziku, a Hrvatska narodna banka (HNB) na svom webu u hrvatskom prijevodu, objavili priopćenje za javnost te izvješće članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a (Misija je u Hrvatskoj boravila od 20. veljače do 4. ožujka) i druge popratne dokumente.

Prema tim dokumentima, MMF Hrvatskoj u ovoj godini prognozira još jedno smanjenje realnog BDP-a od 0,8 posto.

"Realna domaća potražnja ostala bi slaba, zbog slabe potražnje privatnog sektora i fiskalne konsolidacije, a na izvoz bi donekle pozitivno utjecalo predviđeno poboljšanje u europodručju. Inflacija bi ostala niska. U 2015. bi došlo do blagog oporavka jer bi utjecaj razduživanja privatnog sektora počeo slabjeti, a inozemna potražnja bi se nastavila oporavljati. Predviđa se da će dugoročni potencijalni rast iznositi približno 2 posto", navodi se u priopćenju.

U Hrvatskoj, kako se ističe, i dalje vlada neuobičajeno dugotrajna recesija.

U 2013. realni BDP se smanjio petu godinu zaredom i sada iznosi manje od 90 posto od razine na kojoj je bio na kraju 2008. Stopa nezaposlenosti porasla je na 17 posto. Domaća potražnja i dalje je niska jer su poduzeća i stanovništvo usredotočeni na smanjenje prevelikih dugova akumuliranih u dvijetisućitima. Izvoz i izravna inozemna ulaganja također su niski zbog duboko ukorijenjenih strukturnih slabosti i slabog rasta u zemljama trgovinskim partnerima, smatraju u MMF-u.

"Makropolitike kojima bi se rast mogao brzo oživjeti nisu primjenjive: fiskalna politika više nema prostora za djelovanje, a monetarna je politika ograničena jer tečaj kune prema euru treba održavati stabilnim kako deprecijacija ne bi uzrokovala povećanje vrijednosti duga vezanog uz euro", navodi se u priopćenju.

Recesija, upozoravaju iz MMF-a, stvara pritisak na javne financije.

U 2013. manjak (na gotovinskom načelu) se povećao na približno 5,5 posto BDP-a zbog niskih prihoda te preuzimanja dugova i dospjelih nenaplaćenih potraživanja poduzeća u državnom vlasništvu. Javni dug sada premašuje 60 posto BDP-a i vrlo brzo raste, ističu iz MMF-a, podsjećajući da su zbog takvih kretanja sve vodeće agencije za kreditni rejting snizile rejting Hrvatske na razinu nižu od investicijeske, a od ove godine fiskalna politika podliježe proceduri pri prekomjernom manjku EU.

Vlada je, kako se naglašava, počela rješavati dugotrajne strukturne probleme, koji uključuju restrukturiranje i/ili privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu, donošenje zakona koji pogoduju ulaganjima, uvođenje postupka izvansudske nagodbe za insolventna poduzeća, smanjenje troškova restrukturiranja radne snage i ublažavanje ograničenja zapošljavanja.

"Budući da su protucikličke mjere ograničene zbog tečajnog režima i nedostatka prostora za djelovanje fiskalne politike, direktori su potaknuli hrvatske vlasti da obnove fiskalne zaštitne slojeve i poduzmu dublje institucionalne i strukturne reforme za oživljavanje rasta i smanjenje ranjivosti, između ostaloga i ubrzanjem restrukturiranja duga privatnog sektora", navodi se u priopćenju u kojem se prenose i procjene Izvršnog odbora.

Izvršni su se direktori složili da je za osiguranje održivosti duga potrebna trajna fiskalna konsolidacija.

"U vezi s prilagodbom uglavnom u početnom razdoblju u kontekstu postupka pri prekomjernom manjku Europske komisije, naglasili su da se fiskalnom politikom u idućem razdoblju treba postići težak kompromis između brzine konsolidacije i njezina usporavajućeg djelovanja na gospodarsku aktivnost", ističe se u priopćenju.

Dodatno su hrvatskim vlastima savjetovali da naprave sveobuhvatne planove za provedbu fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju kako bi se umanjila neizvjesnost smjera politike i maksimalno povećao utjecaj konsolidacije na povjerenje.

U takvom bi se planu, kako ističu, trebale razmotriti i prihodne i rashodne mjere, uključujući i suvremen porez na imovinu i reorganizaciju javnih financija na nižim razinama države.

Direktori su podržali planove hrvatskih vlasti da monetarnom politikom očuvaju ciljeve vezane uz tečaj i održavaju adekvatne pričuve. Također su primili na znanje procjenu članova Misije da je realni efektivni tečaj možda umjereno precijenjen, ali naglasili su da je takva procjena nesigurna.

Izvršni direktori MMF-a pohvalili su središnju banku za politiku kapitalizacije banaka kojom je ojačana stabilnost financijskog sustava jer je osigurano da banke imaju velik kapacitet za apsorbiranje gubitaka, ali i potaknuli hrvatske vlasti da i dalje pozorno prate rizike koji za banke i državu proizlaze iz plasmana poduzećima u državnom vlasništvu.

U MMF-u su pozdravili i napredak u strukturnim reformama, naglasivši da su nužni daljnji napori za poboljšanje inozemne konkurentnosti i oporavak bilanca u privatnom sektoru.

"Naglasili su potrebu za reformama za povećanje participacije radne snage, rješavanje rigidnosti tržišta rada, restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu i poboljšanje poslovne i investicijske klime, osobito reformom pravosudnog sustava. Radnim zakonodavstvom, koje je trenutačno u parlamentarnom postupku, mogao bi se poboljšati kapacitet tržišta rada za prilagođavanje šokovima. Treba također nastaviti s nastojanjima da se osigura brzo i djelotvorno korištenje sredstava EU-a", poručuju iz MMF-a.