Razlika za dva mjeseca

Državni zavod za statistiku navodi da je prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje od siječnja do lipnja 2017. godine porasla 3,4 posto, na 8014 kuna prema kraju 2016. godine kada su bruto plaće bile 7753 kune. U istom tom razdoblju cijene su rasle 0,8 posto što zbrojeno i umanjeno za pola daje povećanje od 2,1 posto! Službena odluka o iznosu povećanja očekuje se do kraja ovog mjeseca, kad se sastane upravno vijeće HZMO-a. S obzirom na to da će na rujanskoj mirovini stići i razlika povećanja za srpanj i kolovoz - umirovljenik s prosječnom mirovinom može u rujnu očekivati približno 150 kuna više nego što mu je isplaćeno u kolovozu. Država će u rujnu za mirovine izdvojiti oko 3,3 milijarde kuna, 200 milijuna kuna više nego u ovom mjesecu. Iako je skromna umirovljenička povišica od 50-ak kuna dostatna tek za osam litara mlijeka, državi će ona u godini dana povećati izdatke za mirovine za približno 780 milijuna kuna. Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU u kojoj je broj umirovljenika gotovo identičan broju zaposlenih, a povrh toga naši su umirovljenici mladi odlazili u mirovinu te nemaju puno staža. Upravo zbog toga mnogima su mirovine simbolične i za naše uvjete, a trećina starijih od 65 godina smatra se siromašnima. Tek je ove godine gotovo zaustavljeno povećanje ukupnog broja umirovljenika u odnosu na prethodnu pa danas imamo samo 770 umirovljenika više nego prošlog ljeta i za njihove mirovine godišnje treba osigurati 37 milijardi kuna. Vlada je u smjernicama za 2018. godinu najavila da će budžet za mirovine iduće godine podebljati za još milijardu kuna.

Uz redovito zakonsko usklađivanje mirovina, dodatnih će 100 milijuna otići za rast povlaštenih mirovina većih od 5 tisuća kuna. Povlaštene su mirovine zadnji put smanjene 2013. godine deset posto, a Plenkovićeva je Vlada najavila da će ih iduće tri godine, počevši od siječnja 2018., povećavati za tri posto godišnje, kako bi nadoknadila rezove iz 2013. godine. Povlaštene mirovine iznad 5 tisuća kuna potkresala je Milanovićeva Vlada uz obećanje da će taj novac biti vraćen kada se oporavi ekonomija i smanji fiskalni deficit. Unazad deset godina povlaštene su mirovine rezane dva puta po 10 posto, prvi put je sve iznad 3500 kuna rezala Vlada Jadranke Kosor, a drugi put granica je bila na 5000 kuna, s time što su iz smanjenja bili izuzeti stopostotni ratni invalidi i djeca poginulih branitelja. Prema zadnjim podacima HZMO-a, prosječna mirovina približno 71 tisuća branitelja iznosi 5138 kuna.

Posao uz mirovinu

Umirovljeničke udruge inače pritišću Vladu da nađe novac za veći rast mirovina od ovog koji dolazi s redovnim usklađivanjem. Posljednje značajnije povećanje mirovina bilo je 2008. godine 4 posto, 2009. godine mirovine su rasle 1,35 posto nakon čega je nastupila dvogodišnja zabrana usklađenja. Na tu se zabranu nadovezao pad plaća i cijena, tako da su od početka 2009. godine mirovine rasle oko 6 posto, upola sporije od inflacije. Ne postoji nikakav plan za dodatno povećanje radničkih mirovina, ali sve se češće spominje da će Vlada liberalizirati propise i omogućiti svim umirovljenicima da uz mirovinu nađu i neki povremeni ili stalni posao.