Planirana je vrijednost proračuna 17 milijardi eura za razdoblje od sedam godina a novac bi se trebao namaknuti iz postojećeg financijskog okvira Europske unije, uz mogućnost dobrovoljnog doprinosa zemalja članica.

"Imamo novi stup u temeljima koji podupiru euro", kazao je na konferenciji za novinare predsjedatelj ministara financija eurogrupe Mario Centeno.

Prema još jutros postignutom dogovoru ministara financija eurozone, zemlje članice moći će jednom godišnje kandidirati projekte i inicijative a kriterij za njihovo odobrenje bit će jačanje konkurentnosti eurozone u cjelini i smanjivanje razlika među članicama.

Članice će financirati četvrtinu troškova svih projekata a u razdobljima ekonomske krize njihov bi se udio u sufinanciranju mogao i prepoloviti.

Svih 19 zemalja u zoni primjene zajedničke europske valute slaže se da moraju bolje zaštiti svoja premrežena ali različito strukturirana gospodarstva od financijskih šokova ali njihova se mišljenja razilaze oko mjera kojima bi se to trebalo postići.

Tako se skupina zemalja, uključujući Finsku i Nizozemsku, protivi ambicioznijim vizijama proračuna eurozone, poput one koju je izložio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Njihov otpor izvire iz bojazni da bi zajednički proračun mogao biti "zloupotrijebljen" za financiranje državne potrošnje.

I dogovorena vrijednost zajedničkog proračuna znatno je niža no što je predložio francuski predsjednik, prema čijoj je zamisli on trebao ′težiti′ nekoliko stotina milijardi eura.

Macronov je prijedlog uključivao izdvajanje u zajednički proračun prihoda od posebnog poreza a novac bi se koristio za stabilizaciju gospodarstava eurozone u slučaju krize koju nisu same skrivile.

Ministri su u ponom sastavu danas isključili iz crne liste poreznih oaza Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Na tom je popisu sada devet zemalja - Američka Samoa, Belize, Fidži, Guam, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci i Vanuatu.

Švicarska, Srbija, Albanija, Mauricijus i Kostarika izbrisani su sa sive liste kojoj su pak pridruženi Maršalovi otoci, do sada uvršteni na crnu listu.

Status tih zemalja izmijenjen je zato što su ispunile odgovorarajuće uvjete, objavili su ministri financija EU-a.

Crna lista obuhvaća zemlje koje ne surađuju s EU-om u poreznim pitanjima. Mjesto na crnoj listi za njih znači lošu reputaciju i strože kontrole u transakcijama s EU-om.

Na sivoj su pak listi zemlje koje imaju neadekvatne porezne standarde ali su se obavezale izmijeniti propise u skladu s europskim zahtjevima.

Bruxelles redovno ažurira liste, isključujući zemlje koje su poboljšale poreznu regulativu ili dodajući nove.