Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u utorak kako se vladinim mjerama sniženja trošarina na benzin i dizelsko gorivo te ograničavanjem marži daje doprinos da cijene derivata ovaj tjedan dodatno ne rastu, a vjeruje da zbog tih mjera ne bi trebalo doći do poremećaja u opskrbi.

"Kao država, u smislu zadiranja u trošarinski sustav, tako i ograničenjem marži svi skupa dajemo doprinos da cijene ovaj tjedan ne rastu dodatno. (...) Uz ovakav set mjera, koji traje mjesec dana, a vidjet ćemo kako će se razvijati situacija dalje, vjerujemo da ne bi trebalo doći do nekih poremećaja", rekao je Marić odgovarajući na pitanja novinara kako komentira reakciju iz Petrola da se već danas "suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu".

Uz napomenu kako nije stigao pogledati sve objave i priopćenja, Marić je rekao kako je logično da na takvu odluku stižu različite reakcije.

Podsjetio je pritom da je prvim setom mjera, još krajem prošle godine, vlada na rast cijena nafte i derivata reagirala administrativno te zamrznula cijene osnovnog benzina i dizela.

No, kada su cijene nafte na međunarodnim tržištima krenule uvis, vlada je promijenila modalitet mjera i krenula u snižavanje trošarina odnosno ograničavanje marži, a ne administrativno regulirati ukupnu cijenu kako bi prevenirala upravo ono što se spominje - da ne bi došlo do ugroze opskrbe samim tim gorivima.

Na tom tragu nastavili smo i dalje s mjerama, rekao je Marić.

Vlada je, naime, jučer na telefonskoj sjednici smanjila marže distributera za dodatnih deset lipa po litri pa je tako marža za benzinska i dizelska goriva smanjena sa 75 lipa na 65 lipa po liti, a za plavi dizel s 50 na 40 lipa po litri. Ujedno je Vlada smanjila trošarine na benzinska i dizelska goriva, i to na benzin za dodatnih 40 lipa po litri što je ukupno za 80 lipa, a za dizel za dodatnih 20 lipa ili ukupno 40 lipa.

"Ukupno smo do sada smanjili trošarine s 3,86 kuna po litri na 3,06 kuna po litri za benzinsko gorivo, a s 3,06 na 2,66 kuna na litru dizelskog goriva, što znači 80 odnosno 40 lipa po litri", izjavio je premijer Andrej Plenković, najavljujući kako će se cijene naftnih derivata mijenjati svakih 14 dana, a ne svaki tjedan kao do sada.

Po podatcima iznijetim jučer na konferenciji za novinare nakon telefonske sjednice Vlade, bez vladinih mjera dizel bi koštao 15,80 kuna po litri, benzin 15,78 kuna po litri, a plavi dizel 10,87 kuna, dok stupanjem na snagu vladinih uredbi od sutra dizel košta 13,08 kuna, benzin 13,50 kuna, a plavi dizel 9,45 kuna.

Iz slovenskog Petrola su u reakciji na nekim portalima na jučerašnje odluke Vlade naveli kako se zbog nepredvidivosti tržišta naftnih derivata trenutno nalazimo u vrlo zahtjevnom razdoblju, a na dodatnu dinamičnost tržišta, koja se očituje u porastu nabavnih cijena naftnih derivata, utječe i embargo na uvoz nafte i naftnih derivata porijeklom iz Rusije.

"Već danas se suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu. No, zbog embarga EU-a na rusku naftu očekuju se dodatni poremećaji u opskrbi i dodatni pritisak na maloprodajne cijene. U takvim uvjetima, u kojima je ponuda goriva ograničena, državno ograničavanje cijena umjetno potiče veću potražnju, a time i više cijene kada se one ponovno prestanu ograničavati. Subvencije smatramo najprikladnijim državnim mjerama na način koji ne ruši postojeće poreze i pristojbe. Zbog velike volatilnosti, također bi bilo potrebno prilagođavati cijene tjedno, a ne svakih 14 dana", naveli su iz Petrola u reakciji na mjere Vlade.

Novinari su ministra Marića upitali i za mogućnost oporezivanja ekstraprofita primjerice tvrtki u energetskom sektoru.

Uz napomenu kako su toj mjeri pribjegle neke zemlje, Marić kaže kako u ovom trenutku uopće ne bi išao tako daleko. Smatra da se razumije kako su, u ovoj kompleksnoj situaciji, i izjave i mjere Vlade vrlo oprezne.

I jučerašnjim mjerama smirili smo tržište i mislim da možemo biti zadovoljni time, rekao je. S druge strane, dodaje, tko može predvidjeti što će se događati u tjednima ispred nas.

"Mi se, naravno, nadamo i vjerujemo i želimo vjerovati da će doći do određenog smirivanja. Ali koliko je to izvjesno i sigurno, to ćemo vidjeti. Cijeli set daljnjih mjera Vlada promišlja i analizira ovisno o potrebi", naglasio je ministar financija.

Uz toliko neizvjesnosti teško je predvidjeti gospodarsku budućnost

Komentirajući na upit novinara nedavne izjave glavnog direktora JP Morgana Jamiea Dimona da se "pripremaju za uragan", a potom i predsjednika Goldman Sachsa Johna Waldrona o gomilanju broja šokova u sustavu te očekivanju teških ekonomskih vremena pred nama, Marić je napomenuo kako nema toliki globalni pogled da bi išao tako daleko.

Kada su krizne okolnosti, kada imamo jako puno neizvjesnosti onda izlaze i proizlaze takve vrste izjava, rekao je Marić, uz napomenu kako je glavni direktor JP Morgana spomenuo, s jedne strane, jaki vjetar, uragan, ali s druge strane i lagani vjetar. U ovim je okolnostima, uz toliku razinu neizvjesnosti, teško predvidjeti u kojem će smjeru to krenuti, istaknuo je Marić.

Ponovio je pritom kako, uz inflaciju i kako ublažiti njen efekt da ne nagriza i ne udara toliko na životni standard i gospodarske tijekove u Hrvatskoj i EU, veliki naglasak treba staviti i na očuvanje gospodarske aktivnosti.

Podsjetio je i da je Vlada korigirala stopu rasta za ovu godinu, ali je ta stopa još u pozitivnoj sferi.

"Mislim da sve aktivnosti, i proizvodne i uslužne i poljoprivreda i državni sektor - svi trebamo dati određeni doprinos kako bi sačuvali gospodarsku aktivnost i kako bi što je moguće jače prevenirali neke situacije", poručio je Marić.

Vlada je u Programu konvergencije za razdoblje 2023. - 2025. godine donesenim u travnju, kao i u projekcijama uz rebalans proračuna, revidirala svoje makroekonomske projekcije, pa je originalno projicirana stopa rasta BDP-a u 2022. godini smanjena sa 4,4 na 3 posto, a stopa inflacije podignuta s 2,6 na 7,8 posto.