Ministar financija Zdravko Marić kazao je u utorak kako će se u iduća dva tjedna pripremiti makroekonomske pretpostavke vezane uz rast gospodarstva, inflaciju i osobnu potrošnju, istaknuo da neće biti dodatnih izmjena u poreznom sustavu te pozvao na strpljenje u vezi rashodne strane proračuna, najavivši sastanak sa sindikalnim središnjicama. 

"U sljedeća dva tjedna ćemo izraditi, završiti i ažurirati makroekonomske pretpostavke rasta, inflacije, osobne potrošnje i ostalih agregata koji će biti ključni u procesu planiranja prihodne strane proračuna", izjavio je Marić novinarima nakon sastanka u Vladi na kojemu je predstavio smjernice za ovogodišnji proračun.

Naglasio je da se ove godine neće ići u dodatne izmjene u poreznom sustavu.

"Dakle, porezni sustav bi trebao ostati nepromijenjen", istaknuo je Marić, te dodao da će naglasak i fokus ovog i ostalih sastanaka koji slijede biti na rashodnoj strani proračuna.

Istaknuo je da je današnji sastanak s ministrima bio tek korak u cijelom procesu planiranja proračuna, na kojem je imao priliku ministrima dati početni okvir za izradu proračuna za 2016. godinu.

Naveo je i da su ministrima prezentirane komparativne analize koje su napravljene ranije od strane hrvatske i međunarodne stručne zajednice, u kojima se daje usporedba hrvatskog proračuna i stanja u javnim financijama u odnosu na druge.

"Poslali smo vrlo jasnu poruku da je situacija u javnim financijama, prije svega javni dug koji je rastao proteklih godina, jedna od ključnih, kritičnih i glavnih varijabli zašto je hrvatski rejting trenutno dvije stepenice ispod investicijskog", rekao je Marić.

Stoga je za prvu ruku, dodao je, ovim proračunom važno poslati poruku da se prije svega korigiraju izgledi za hrvatski državni rejtinig, koji su sada negativni, što prijeti daljnjim spuštanjem rejtinga.

"Prije svega teba promijeniti izglede a onda u nastavku mandata gledati da se hrvatski rejting korigira na više. Mislim da smo svi vrlo jasni u tome da ne samo država i financiranje javnog duga ovisi o rejtingu, nego i cijelo gospodarstvo.

Trošak financiranja i ukupna razina kamata je nešto što sigurno, kako državu tako i gospodarstvo u cjelini čini nekonkurentnim", istaknuo je Marić.

Agencije S&P i Fitch u siječnju su potvrdile hrvatski rejting na ′BB′ u stranoj valuti, što je dva je stupnja ispod investicijske razine, i to obje uz negativne izglede, dok Moody′s drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, na ′Ba1′, također s negativnim izgledima.

Strpljenje u vezi rashodne strane proračuna

Ministar Marić pozvao je javnost na strpljenje u vezi rashodne strane proračuna, istaknuvši da bi bilo neodgovorno od njega u ovome trenutku izlaziti s detaljima.

Istaknuo je i da računa na dijalog sa socijalnim partnerima, najavivši već za ovaj tjedan poduzimanje radnji da se sazove prvi, upoznavajući sastanak s predstavnicima sindikalnih središnjica, s kojeg će im poslati jasnu poruku o tome da "mi računamo na aktivan i kvalitetan socijalni dijalog".

Spomenuo je da konačni podaci za proračun u 2015. u ovome trenutku još nisu poznati, te napomenuo da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita te da su očekivanja Europske komisije jako važna. Ponovio je stoga da je rashodna stana proračuna ono na što se treba obratiti pažnja.

"Jasno smo komunicirali suzbijanje rasta, stabiliziranje, a potom i smanjenje javnog duga. Deficit i rashodna stana proračuna jedne su od tri ključne odrednice tog cilja", rekao je ministar, dodavši k tome i gospodarski rast. Naveo je i da se na sastanku s ministrima razgovaralo o "aktivaciji državne imovine koja se može koristiti isto za smanjenje javnog duga".

Kazao je i da su ovoga tjedna u tijeku sastanci ministara na operativnoj razini kako bi se identificirale moguće uštede u proračunu u kratkom roku, istaknuvši da se moraju uzeti u obzir neka prava i određene zakonske promjene koje je potrebno učiniti, dodavši da će o daljnim koracima izvijestiti javnost.

Na upit novinara drži li se i dalje toga da deficit proračuna treba ove godine smanjiti za 4 do 4,5 milijardi kuna, izjavio je da neće o tome na taj način govoriti, ali da je potrebna korekcija kako bi se deficit sveo na razinu od 3 posto BDP-a.

"Ova 2016. je već dobrim dijelom započela, proračun bi trebali donijeti do sredine ožujka, što znači da je jedna četvrtina godine već praktički gotova i morate uzeti u obzir da efekti mjera neće biti na punoj godišnjoj razini, nego nešto manji. U svakom slučaju, i za proračun za 2016. će biti jasna poruka da s deficitom idemo prema dolje", izjavio je ministar financija nakon sastanka u Vladi, naglasivši da je cilj da se razina proračunskog manjka približi 3 posto BDP-a.