"Djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti (NPL) sektora nefinancijskih društava, koji čine dvije trećine ukupnih NPL-ova, kod banaka su na dan 30. lipnja 2017. godine iznosili 22,8 milijardi kuna, dok su krajem ožujka 2010. godine iznosili 14,5 milijardi kuna", rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić analizirajući temu "Kvaliteta kredita po djelatnostima - trendovi (ne)naplativih potraživanja".

Štoviše, krajem 2008. godine vrijednost NPL-a u hrvatskim je bankama iznosila 12,5 milijardi kuna, odnosno 4,9 posto ukupne vrijednosti kreditnog portfelja, da bi rekordnu razinu od 48,4 milijarde kuna, odnosno 17,3 posto ukupne vrijednosti svih kredita, dosegli 2015. godine, iznio je Savić.

Udio NPL-a u ukupnom kreditnom portfelju banaka, prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj iznosi 13,2 posto, dok je 2008. bio 4,9 posto. U Europi, Cipar je rekorder sa trenutnih 47 posto NPL-a, Grci su na 36 posto, a Talijani na 17,5 posto.

Govoreći o sektorima koji imaju najviše NPL-a, Savić je prije svega apostrofirao građevinarstvo. Ukupni krediti sektoru građevinarstva na dan 30. lipnja ove godine iznosili su 8,9 milijardi kuna, najviše od svih sektora, od čega na loše kredite otpada 5,7 milijardi kuna ili više od 63 posto. To je tri milijarde kuna NPL-a više nego u prvom kvartalu 2010. godine, ali i 3,1 milijardu kuna manje nego u prvom polugodištu 2015., kada su dosezali najvišu vrijednosti.

U prerađivačkoj industriji, kazao je Savić, od ukupnih 19 milijardi kuna plasiranih kredita (također stanje 30. lipnja 2017.), na NPL-e otpada 4,3 milijarde kuna (22 posto od ukupnih kredita), dok je najveća vrijednost od gotovo 7 milijardi kuna zabilježena 2015.

Unutar tog segmenta, Savić je naveo rezultate i za prehrambenu industriju - polovinom ove godine iznos kredita nefinancijskim društvima u prehrambenoj industriji bio je 5,5 milijardi kuna, od čega je 933 milijuna kuna NPL-a. Nadalje, krajem lipnja ove godine kreditni plasmani prema trgovini iznosili su 16,3 milijarde kuna, od toga je NPL 4,2 milijarde kuna.

Savić je iznio i podatak da su od 2010. do drugog kvartala 2017. banke prodale svoja potraživanja u bruto vrijednosti od 23,3 milijarde kuna, od čega samo lani i u prvoj polovini godine u bruto vrijednosti od 10,9 milijardi kuna, a za što su utržile 3,5 milijardi kuna, dakle trećinu vrijednosti.

"U posljednje su dvije godine banke aktivnije u čišćenju svojih bilanci, oživjelo je tržište potraživanja, a prisutan je i gospodarski oporavak. Rezultat toga je smanjivanje iznosa i udjela NPL-ova u ukupnim kreditnim plasmanima, ali zbog još uvijek vrlo visokog udjela, on ostaje ograničavajući čimbenik oporavka kreditne aktvinosti, a time i dinamiziranja rasta gospodarstva", zaključio je Savić.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak istaknuo je da rast gospodarstva kao posljedicu izaziva rast kredita u financijskom sektoru.

"Meni se čini da je stopa rasta od tri posto uz stagnaciju ili sporiji rast kreditnog portfelja bolji ishod nego što bi bio uz stopu rasta kreditnog porfelja od 10 ili 20 posto. Dinamičan rast kredita izaziva ovisnost gospodarstva, a Hrvatska se već opekla na tome", kazao je Odak.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo da domaći financijski sektor raspolaže s imovinom od 570 milijardi kuna.

Po njegovim riječima, Hrvatska je na kraju prošle godine bila u grupi od osam zemalja EU koje još nisu dostigle razinu BDP-a iz pretkrizne 2008. godine. "Težimo prema rastu BDP-a od 5 posto. Povećana kreditna aktivnost može dati impuls potrebnom i poželjnom dinamiziranju rasta BDP-a., dakle prema 5 posto a i više, ali i prema poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje, što je također izuzetno važno", naveo je Burilović.