Makroekonomski uvjeti i nadalje su pozitivni, kaže se u priopćenju te dodaje da nakon što je nedavno dosegnuo visoke razine, rast se postupno ublažava, inflacija je i dalje prigušena, međunarodne pričuve su porasle, a javni dug se smanjuje. MMF ove godine očekuje stopu rasta hrvatskog BDP-a od 2,6 posto te stopu inflacije od 1,5 posto.

Fiskalni rezultati su dobri unatoč nedavnim znatnim isplatama jamstava za brodogradilišta, ocjenjuju članovi Misije, dodajući da privatna potražnja i turizam nastavljaju podupirati gospodarsku aktivnost, koju potpomaže i nastavak akomodativne monetarne politike HNB-a. Općenito, bankovni sektor je likvidan, profitabilan i dobro kapitaliziran, smatraju.

„Međutim, moguće usporavanje rasta u zemljama koje su glavni trgovinski partneri Hrvatske moglo bi utjecati na te povoljne uvjete. U slučaju da u Europi započne usporavanje, bilo bi dobro da hrvatske vlasti iskoriste djelovanje mreže socijalne zaštite prije nego što razmotre fiskalni poticaj", napominju u svojoj izjavi koju je na svojim internetskim stranicama objavila Hrvatska narodna banka.

Ocjenjuju da se hrvatske makroekonomske neravnoteže i ranjivosti u posljednje tri godine stalno smanjuju, a daljnje smanjenje javnog duga predviđeno u nedavno donesenom Programu konvergencije za razdoblje 2019. - 2022. smatraju pohvalnim.

No, napominju i da će ostvarenje viškova zahtijevati kontinuirano ograničavanje tekućih rashoda te da treba povećati iskorištavanje sredstava iz fondova EU-a radi povećanja javnih ulaganja.

„Ipak, smanjenje makroekonomskih ranjivosti samo je polovica zadatka. Druga se, jednako važna polovica, koja zahtijeva znatno veći napredak, odnosi na trajno povećanje životnog standarda i dinamiziranje gospodarstva provedbom strukturnih reformi", navodi se u priopćenju Misije. Te reforme, napominju, moraju se provesti dok su gospodarski uvjeti povoljni radi ostvarenja maksimalne koristi od uvođenja eura.

Racionalizacija državne uprave, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava...

Članovi Misije u tom pogledu najvažnijim smatraju racionalizirati državnu upravu, povećati participaciju radne snage, poboljšati uvjete poslovanja, očuvati održivost mirovinskog sustava te uspostaviti financijsku samoodrživost zdravstvenog sustava.

U vezi državne uprave pritom ističu da bi se određivanjem plaća državnih službenika prema učinkovitosti, uz odgovarajuće smanjenje ukupnih rashoda za zaposlene u javnom sektoru, mogao stvoriti prostor za povećanje plaća u javnom sektoru. Napominju i da je potrebno je poduzeti odlučne mjere u smjeru prodaje državne imovine koja nije neophodna i poboljšanja financijskog upravljanja ključnom imovinom.

Kod povećanja participacije radne snage, navode kako bi se moderniziranjem ugovora o radu poboljšali izgledi za zapošljavanje mladih i smanjio poticaj za iseljavanje, a poboljšanjem dostupnosti organizirane skrbi za djecu omogućila bi se veća participacija žena. Nadalje, ističu da bi se reformom obrazovanja i stručnog osposobljavanja umanjila neusklađenost vještina, smanjili bi se manjkovi radne snage i otvorilo više novih radnih mjesta.

Članovi Misije smatraju da su najnovije inicijative za smanjenje parafiskalnih nameta i pojednostavljenje procesa otvaranja poduzeća ohrabrujuće. Međutim, upozoravaju da neizvjesnost i zaostali predmeti povezani s pravnim postupcima sprečavaju poboljšanje poslovne klime.

U vezi mirovinskog sustava navode da produženje životnog vijeka neminovno uzrokuje povećanje mirovinskih troškova te da je nedavno provedena mirovinska reforma važan korak u prihvaćanju realnih činjenica, što se više ne može odgađati.

„Ako se ne poveća dob za umirovljenje, državi će nastati veliki dugovi koje će morati otplaćivati današnje mlade generacije. Alternativa bi bila život starijeg stanovništva s nižim mirovinama. Ako se mirovinski sustav ne uskladi s današnjim očekivanim trajanjem životnog vijeka, zemlja će morati birati između ta dva ishoda", navodi .

U vezi zdravstvenog sustava, članovi Misije zamjećuju da unatoč povećanju doprinosa za zdravstvo, dospjele neplaćene obveze i nadalje rastu. „Međusobno usklađene mjere za povećanje troškovne učinkovitosti kompatibilne su s održanjem postojeće kvalitete zdravstvenog sustava i treba ih hitno provesti", preporučuju.

Članovi Misije MMF-a na čelu sa Srikantom Seshadribilijem bili su od 23. do 30. travnja u redovitom posjetu Hrvatskoj, radi razgovora o najnovijim makroekonomskim kretanjima i kretanjima politika. Razgovarali su s ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom Hrvatske narodne banke Vujčićem i drugim državnim dužnosnicima te s predstavnicima privatnog sektora i organizacija civilnog društva.

Sljedeće konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2019. predviđene za jesen ove godine.