Nova kriza povjerenja koja je nakon otkrića o problemima Mađarske pogodila eurozonu nije naštetila samo Mađarskoj već je poskupjela kreditiranje svih država eurozone, posebno istočnoeuropskih i Austrije.

Čak je i Francuska pretrpjela udar jer su CDS-ovi na francuske obveznice poskupjeli 15 posto zbog nove krize. Iako je Francuska i dalje niskorizična zemlja, za „osiguranje“ duga od 10 milijuna eura sada se mora plaćati 102.000 eura godišnje, što je više od npr. Velike Britanije, koja nije u eurozoni. Tako se i Njemačka, čiji se prinos na obveznice uzima kao referentan, od sada zadužuje skuplje od SAD-a.

Ipak, prema Cmavision.com-u, listu zemalja čiji CDS-ovi su najviše poskupjeli predvodi Austrija, a slijede ju Mađarska i Slovenija. CDS-ovi na austrijski dug poskupjeli su 38,28 posto i dosegli su 107 bazna boda. Mađarski su 29,67 posto skuplji i sada su na 400 bazna boda, a mađarski su uz rast od 22,24 posto dosegli 99 bodova.

„Mađarska kriza“ pogodila je i CDS-ove Rumunjske (373 bb), Slovačke (110 bb) i Bugarske (336 bb) čije osiguranje duga je poskupjelo za više od 19 posto, dok su švedski (43 bb) i belgijski (128 bb) CDS-ovi poskupjeli više od 16 posto.

Temeljem CDS-ova izračunava se i vjerojatnost da će doći do defaulta što se izražava kroz CPD (cumulative probability of default). Mađarska tu i dalje u leđa gleda Grčkoj čiji je CPD 46.94 posto, ali nekim drugim europskim državama. CPD Ukrajine je 35.04 posto, Portugala 25.89 posto, a Letonije 24.09 posto. Mađarska je došla na 23,82 posto, a slijedi ju Rumunjska (22,85 posto).

Hrvatska, čiji je rizik na dug u pravilu slijedio Mađarski, ovoga puta je pošteđena te se ne spominje na listi osam država kojima je najviše porastao rizik od defaulta. Kriza se prvenstveno širi eurozonom i trgovinskim partnerima Mađarske.