Analizirajući predsjedničine preporuke za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj, on je na susretu s novinarima istaknuo da su one utemeljene na znanstvenoj metodologiji i relevantnim podacima te nisu povezane ni s kakvim i čijim političkim afinitetima.

Kako je rekao, cilj dokumenta "Preporuke za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske" koji je objavio predsjedničin ured, je ojačati ulogu lokalnih jedinica i naglasiti samoupravni kapacitet županija. Primorac, naime, smatra da su županije ključ razvoja i da bi lokalne jedinice trebale biti pokretači i nositelji kapitalnih investicija i projekata.

Predlaže se uz ostalo da lokalne jedinice preuzmu nove poslove te da se propiše jednostavniji način preuzimanja ovlasti sa županijske na lokalnu razinu.

Kod izvora financiranja, navodi se u preporukama, velik je naglasak na fiskalnoj autonomiji. Primorac ističe da se lokalne jedinice u Hrvatskoj financiraju uglavnom porezom na dohodak i lokalnim porezima i da je teško utvrditi stupanj fiskalne decentralizacije.

Upozorava da kod lokalnih poreza, koje određuju županije, općine i gradovi, oni mogu birati stopu tih poreza, ali utvrđene su donja i gornja granica, a kod prireza samo gornja.

"Lokalne jedinice u tome nemaju potpunu autonomiju čime se gubi smisao cijelog tog koncepta financijske decentralizacije", kaže Primorac.

Dodaje da je smisao lokalnog financiranja, odnosno financijske decentralizacije, omogućavanje autonomije lokalnim jedinicama u prikupljanju i trošenju sredstava, kako bi se one ponudom javnih usluga i poreznim opterećenjem međusobno nadmetale u privlačenju stanovništva.

"Stanovništvo bi za život trebalo birati onu lokalnu jedinicu koja nudi optimalan miks poreznog opterećenja i javnih usluga", kaže Primorac.

Zalaže se za fleksibilizaciju komunalne naknade, da lokalne jedinice same, u što većoj mjeri, upravljaju tim porezom, a predlaže i ukidanje spomeničke rente i poreza na kuće za odmor.

Za turističke paušale, koji se sada tretiraju kao prihod od poreza na dohodak, odnosno to je prihod one lokalne jedinice gdje podnositelj ima stalno boravište, preporuka je da budu isključivo prihod lokalne jedinice gdje se nalazi nekretnina.

U dokumentu se predlaže i da se u javnom sektoru i javnoj upravi djelatnici preraspodjele na poslove koje sada nitko ne radi. Nema previše ljudi u javnom sektoru nego nisu adekvatno raspoređeni, kaže Primorac.

Zalaže se za sustav izravnanja fiskalnih potreba - pružanje usporedive razine javnih usluga uz usporedivo porezno opterećenje.

"Treba ujednačiti kvalitetu javnih usluga. Dobrim dijelom, naime, stanovnici napuštaju neka područja jer nemaju adekvatne javne usluge, prometnu infrastrukturu", istaknuo je.

Preporuka je i povećanje iznosa ograničenja zaduživanja lokalnih jedinica, da to bude barem 30 posto njihova proračuna umjesto aktualnih 20 posto, ali i da se poveća kontrola, a predlaže se i objava kreditnog rejtinga lokalnih jedinica.

Jedna od preporuka je da se utvrdi koristi li se imovina dobivena od države za utvrđene namjene, te da se dio koji se ne koristi prenamjeni ili vrati središnjoj državi.

Vezano uz proračun i financijsko upravljanje glavna je preporuka uvođenje obveze izrade proračuna po lokacijskoj klasifikaciji - izrada proračuna opće države po pojedinim županijama. To doduše i sada imamo, kaže Primorac, ali ne znamo koliki se dio sredstava od središnje države raspoređuje po kojoj lokalnoj jedinici.

"Od ukupno 150 milijardi kuna proračuna, mi raspolažemo podacima o njihovoj distribuciji na razini 30 milijardi kuna, a ne znamo što se događa s ostalih 120 milijardi kuna. Ne znamo kako je raspoređen novac u sustavu zdravstva, mirovinskom sustavu , MUP-u i sl.", kazao je.