Odbor za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) smatra kako ministar financija Slavko Linić svojim nakanama o ukidanju državnih poticaja ugrožava sustav stambene štednje u Hrvatskoj, te poručuje da stambene štedionice i dalje stoje na raspolaganju za razgovor oko unaprijeđenja sustava i povećanje njegove efikasnosti.

U današnjem priopćenju Odbor za stambenu štednju pri HUB-u opovrgava neke podataka i ocjena o sustavu stambene štednje koje je ministar financija iznosio posljednjih dana u elektronskim i tiskanim medijima.

Za njegov navod da je dosad za poticaje stambenim štedišama osigurano "više od dvije milijarde kuna" kažu da javnosti daje nepotpune informacije te ističu kako je u istom razdoblju (dosad) sustav stambene štednje proračunu pridonio s gotovo 3,4 milijarde kuna.

Za tvrdnju ministra da "90 posto stambenih štediša ima vlastitu nekretninu" Odbor navodi da je "netočna a pogotovu nepotpuna" te napominje kako prema studiji Instituta za javne financije štediše stambenih štedionica žive u uvjetima lošijim od prosjeka, a 71 posto ih živi u nekretninama izgrađenim prije više od 35 godina.

Štediše stambenih štedionica evidentno nisu bogati ljudi, što opovrgava i ministrovu izjavu da bi poticajima "onome tko je bogat još dodavali", kažu iz Odbora navodeći podatak kako mjesečno za stambenu štednju, najdugoročniju u financijskom sustavu, štediše izdvajaju u prosjeku 300 kuna.

Na ministrovu tvrdnju da "nema smisla davati poticaje kad se ne grade stanovi" iz Odbora za stambenu štednju pri HUB-u napominju kako sustav stambenih štedionica odobrava kredite za obnovu, kupnju i gradnju nekretnina. Navode kako je dosad odobreno gotovo 6 milijardi kuna kredita uz fiksnu kamatu, a čak i udio kredita za gradnju u sustavu stambenih štedionica konstantno raste.

Smatraju da je neprimjereno da ministar Linić uspoređuje smanjivanje plaća zaposlenima i poticaje za stambenu štednju te ističu kako se upravo putem sustava stambene štednje osigurava gospodarska aktivnost u kojoj sudjeluju tisuće zaposlenika u financijskom, nekretninskom i građevinskom sektoru.

Iz Odbora tvrde kako bi ukidanje poticaja za stambenu štednju, kako predlaže ministar Linić, imalo za posljedicu povećanje broja nezaposlenih za oko 4000, te smanjenje BDP-a za oko 0,17 posto.

U reagiranju, koje je potpisao predsjednik Odbora stambenih štedionica pri HUB-u Zdravko Anđel, navodi se i da ministar Linić "rezultate stručne studije koju je sam naručio prvo nije uopće prihvaćao, a sad ih uporno pogrešno predstavlja javnosti".

Tako iz Odbora navode kako ministar Linić kaže da je studiju o gospodarskoj opravdanosti stambene štednje od Instituta za javne financije naručila Hrvatska udruga banaka, a na konferenciji za medije u ponedjeljak, 7. listopada, rekao da je Ministarstvo financija naručilo dvije studije o stambenoj štednji, jednu od Svjetske banke (koju nitko nije vidio, a dokument objavljen na stranicama Ministarstva financija nije nikakva studija) i drugu od Instituta za javne financije. O tome postoji i dokument Ministarstva s imenom ministra Linića. Ministarstvo je početkom godine prihvatilo prijedlog predstavnika stambenih štedionica da se izradi stručna studija o opravdanosti stambene štednje, koju će štedionice financirati, a ministar Linić odlučio se i izabrao Institut za javne financije, kažu iz Odbora za stambenu štednju pri HUB-u.