Sređivanje stanja u gospodarstvu i teške financijske situacije u društvu ove bi godine trebalo završiti, te krajem 2013. treba očekivati zaokret prema razvoju. U tom će dijelu hrvatske tvrtke najveću potporu imati u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) koja će kroz programe kapitalnog jačanja tvrtki poduprijeti konsolidaciju privatnog sektora. HBOR-a je lani prvi put plasirao kredita u iznosu većem od 10 milijardi kuna, smanjio kamate te sam krenuo u kreditiranje, a i dalje će nastaviti pratiti investicijske projekte hrvatskih tvrtki, pružati im potporu u izvoznim poslovima kroz kreditiranje, pripremu, naplatu i osiguranje izvoza.

To je među ostalim kazao ministar financija i predsjednik nadzornog odbora HBOR-a Slavko Linić u Dubrovniku na HBOR-ovoj 12. Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza koja je okupila nekoliko stotina predstavnika tvrtki izvoznika, banaka, međunarodnih financijskih institucija, konzultanata i drugih sudionika.

Linić je upozorio da je najveći dio poslovnog sektora u Hrvatskoj u zadnjih pet godina novac ulagao u nekretninski biznis - u zgrade, stanove, poslovne prostore i kupnju zemljišta. Na taj je način imobilizirao kako svoj tako i kapital banaka. Rezultat je niska kapitaliziranost tvrtki i njihova financijska nesposobnost za nova ulaganja i izvozne poslove.

"Sada to moramo rješavati, a pokušat ćemo to učiniti kroz fond za jačanje kapitaliziranosti u tvrtkama", kazao je Linić te dodao da je ono što je uništeno kroz loše projekte dovelo do enormnih dugovanja od 200 milijardi kuna plus 12 milijardi kuna kamata s rastom od milijardu do milijardu i pol godišnje. Ti se deficiti, poručio je, ne mogu nadomjestiti poreznim prihodima, a ni poreznu disciplinu neće biti lako održati.

Treba podržati svakog tko želi ulagati, kazao je ministar financija te podsjetio da je ove godine u državni proračun uplaćeno 1,2 milijarde kuna manje poreza na dobit jer su tvrtke koje su spremne reinvestirati dobit oslobođene poreza, ali i da u resornom ministarstvu i te kako osjećaju taj manjak.

"Nije bilo lako ni smanjiti PDV za pripremu hrane i pića u ugostiteljstvu na 10 posto, no to se isplatilo što se vidi iz rezultata tvrtki u turizmu kao snažnoj izvoznoj grani koje će sada moći ulagati u kvalitetu ponude", kazao je.

Govoreći o drugim mjerama Vlade usmjerenim na sređivanje stanja u gospodarstvu, Linić je podsjetio kako je bilo važno riješiti i 45 milijardi registriranih neplaćenih računa te istaknuo kako je devet mjeseci od početka primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi taj iznos smanjen na 35 milijardi.

"Umjesto stečajeva koji traju 12 ili više godina imamo postupak predstečajne nagodbe koji zajedno sa sudskom verifikacijom traje 120 dana. No, taj proces ne bi uspio bez goleme potpore bankarskog sustava koji je u konsolidaciji gospodarstva također našao svoj interes", kazao je Linić. Također je najavio ukidanje niza parafiskalnih nameta filozofija kojih je „opteretiti onoga tko dobro posluje", a to bi trebalo omogućiti jačanje konkurentnosti i više plasmana u izvozu.

Predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev rekao je kako je HBOR prošle godine izvoznike podržao s 8,4 milijarde, a u prvih sedam mjeseci sa četiri milijarde kuna kredita i osiguranja izvoznih garancija.

"Ipak još nismo zadovoljni jer još uvijek imamo deficit u robnoj razmjeni", kazao je Kovačev, dok je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, najavio da će se tijekom ovoga mjeseca „implementirati održivi sustav gospodarske diplomacije". Novi zadatak veleposlanstava Hrvatske u inozemstvu bit će dojavljivanje izvoznih prilika u pojedinim zemljama koje će gospodarstvenicima u suradnji s HGK, Hrvatskim izvoznicima i HUP-dostavljati u realnom vremenu.

Uskoro će se pokrenuti i posebna web stranica gospodarske diplomacije gdje će se nalaziti podaci o gospodarstvima svih zemalja, moći će se prijavljivati trgovinske barijere te tražiti od veleposlanstava pojedine usluge ponuda kojih će se unaprijed definirati. Inicirano je i osnivanje povjerenstva Vlade za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva koje će definirati izvozne ciljeve i potrebne mjere.

Klisović je istaknuo da danas izvozi samo 13 posto hrvatskih poduzeća ali da ove tvrtke zapošljavaju polovicu radne snage, ostvaruju 65 posto ukupne prodaje te ulažu 70 posto sredstava koja se ukupno ulože u razvoj.