Ministarstvo financija otvorilo je na svojim mrežnim stranicama javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima predviđa ukidanje državnih poticaja za stambenu štednju za sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2014. godine.

Ministarstvo ocjenjuje da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana u Hrvatskoj. Stoga predlaže ukidanje državnih poticaja stambene štednje, koji se isplaćuju u visini 10 posto od uplaćenih uloga, pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati 5.000 kuna godišnje po štediši.

Javna rasprava bit će otvorena do 14. listopada ove godine, a predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku te njegovo stupanje na snagu od početka 2014.

Iz Ministarstva financija obrazlažu da je, unatoč činjenici da je Hrvatska do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini.

Trenutno je volumen kredita danih od strane stambenih štedionica oko 3,5 milijardi kuna, a udio tih kredita u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi tek 5,5 posto te ovaj sustav nije ispunio svoju prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.

Iz resornog ministarstva napominju i da prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stambene štednje iznosi 54,1 posto, što upućuje na činjenicu da štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od pet godina podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja.

Ovakav način funkcioniranja sustava stambene štednje upućuje na činjenicu da su stambene štedionice izravno ovisne o državnim poticajnim sredstvima, jer privlačenjem velikog broja štediša koji dobivaju državna poticajna sredstva, a potom nemaju interesa podići stambeni kredit, omogućuju financiranje stambenih kredita malog broja štediša koje ga uistinu koriste.

Isto tako, iz Ministarstva naglašavaju da broj stambenih jedinica u Hrvatskoj premašuje broj obitelji za gotovo 30 posto, dijelom zbog depopulacije, a velikim dijelom i zbog činjenice da su ulaganja u kupnju stanova u proteklom desetljeću često bila motivirana povećanjem bogatstva, a ne rješavanjem stambenog pitanja.

Navode kako o zasićenju tržišta nekretnina govori i podatak o više od 20.000 neprodanih stanova u Hrvatskoj.

Zaključak je Ministarstva da je daljnje poticanje stambene štednje u Hrvatskoj neopravdano te da je sredstva u iznosu od oko 200 milijuna kuna koja se godišnje isplaćuju iz državnog proračuna potrebno upotrijebiti svrsishodnije. Stoga se izmjenom i dopunom Zakona ( ukida poticanje stambene štednje za sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2014., obrazlažu iz Ministarstva financija.