Dužnička kriza u švedskoj nekretninskoj grupi SBB izložila je Europsku središnju banku (ECB) riziku gubitaka i razotkrila njezinu izloženost posrnulom europskom sektoru nekretnina, pokazuje Reutersova analiza.

Kupnjom nekretnina, uključujući socijalne stanove, vladine urede, škole i bolnic,e švedska grupa nagomilala je dugove veće od devet milijardi dolara, a ECB u portfelju ima njezine obveznice, pokazuje Reutersova analiza ECB-ovih podataka.

ECB-ov portfelj SBB-ovih obveznica težak je ukupno nekoliko stotina milijuna eura, rekla su dva upućena izvora.

ECB skicira tek parametre kupnje obveznica i ne navodi koliko ih je kupio ni po kojoj cijeni, a ne objavljuje ni pojedinosti gubitaka. Podaci od ovog tjedna pokazuju da je ECB na dan 24. studenoga još držao dvije obveznice koje je izdala švedska tvrtka, navodi Reuters.

Obveznicama SBB-a trenutno se trguje po otprilike upola nižoj cijeni od njihove nominalne vrijednosti, što pokazuje da investitori u ciijenu uračunavaju rizik da SBB možda neće moći vratiti dug.

Agencije su u međuvremenu spustile SBB-ov rejting u neinvesticijski razred, a kompanija je nedavno otkupila obveznice po nešto nižoj cijeni kako bi stabilizirala financije. Među prodavateljima bio je i ECB, rekao je jedan upućeni izvor.

Upravo je investicijski rejting velikih agencija bio jedan od uvjeta za ECB-ovu kupnju korporativnih obveznica, napominje Reuters.

Glasnogovornik ECB-a odbio je komentirati slučaj SBB-a i eventualne gubitke, upućujući Reuters na bančinu službenu internetsku stranicu na kojoj stoji da ECB općenito svoje gubitke karakterizira kao "nuspojave" i može posegnuti u velike profite iz proteklih godina kako bi ih pokrio.

Iako ECB-ova izloženost švedskoj kompaniji nije velika, iznova otvara pitanje kako je središnja banka eurozone utrošila gotovo 400 milijardi eura na dužničke papire kompanija od 2016. godine u sklopu velikih kupnji imovine kojima je podupirala gospodarstvo i inflaciju.

Na državne dužničke papire, obveznice kompanija i drugu imovinu, koju obično drži do dospijeća, ECB je potrošio ukupno oko 5.000 milijardi eura.

No, još 2016. godine ECB je upozorio na nekretninski balon u pojedninim dijelovima Europe, istodobno kupujući obveznice u nekretninskim kompanijama u regiji.

"Teško je shvatiti kako je ECB na koncu ipak odlučio kupovati obveznice nekretninskih kompanija, iako je istodobno upozoravao na rizike rasta cijena nekretnina", rekao je Reutersu bivši bančin glavni ekonomist Otmar Issing.

Takva odluka dodatno napuhava mjehur na tržištu nekretnina i istodobno ugrožava bančin ugled i može rezultirati financijskim gubicima, pojasnio je Issing.

Osim SBB-ovih, ECB drži dužničke papire i drugih nekretninskih tvrtki u Europi, uključujući Njemačku i Švedsku koje je najteže pogodilo bančino podizanje kamatnih stopa u eurozoni, za 4,5 postotnih bodova od srpnja prošle godine.

Ne bude li švedska kompanija mogla servisirati dugove, središnje banke 20 članica eurozone morat će zajednički pokriti gubitak, napominje Reuters, budući da zajednički snose rizik za obveznice kompanija koje je ECB kupio, objašnjava Reuters.

Ako ECB još drži u portfelju SBB-ove obveznice koje je kupio sredinom 2021. i početkom 2022. i ako SBB ne bude mogao servisirati svoje obaveze, središnje banke 20 članica eurozone zabilježit će mali gubitak jer dijele rizik korporativnih obveznica kupljenih u okviru tog programa.

"Gubitak središnje banke u konačnici je gubitak vlade, što znači da ga podmiruju porezni obveznici", podsjeća ravnatelj Instituta za europsku politiku pri milanskom sveučilištu Bocconi Daniel Gros.