Rast od 2 posto u veljači brži je, naime, u odnosu na 1,1-postotni rast kredita u siječnju, a ujedno i najbrži od travnja 2012., što ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

„Promatrano prema valutnoj strukturi, kreditne obveze sektora stanovništva sve se više preusmjeravaju iz valutnih u kunske kredite odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa", navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u proteklih godinu dana porastao za 6 postotnih bodova, sa 43 posto, koliko je iznosio u veljači prošle godine, na 49 posto u veljači ove godine.

Kunski krediti stanovništvu porasli su u veljači po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini i dosegnuli 58,3 milijarde kuna.

„I dok pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013., negativne godišnje stope rasta valutnih kredita započele su još u 2012.", navode analitičari RBA.

Na kraju veljače valutni krediti stanovništvu iznosili su 60,5 milijardi kuna, što je za 5,9 milijardi ili 8,9 posto manje nego godinu dana prije.

Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, 44,2 posto, odnosi se na stambene kredite koji su zabilježili rast na godišnjoj razini od 1,5 posto, pa su dosegnuli 52,5 milijardi kuna.

„Iako skromne, time su nastavljene pozitivne godišnje stope rasta četvrti mjesec za redom. I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture", navodi se u analizi RBA.

Naime, kunski stambeni krediti iznosili su na kraju veljače 14,4 milijarde kuna, što je 31 posto više nego godinu dana prije.

„Pri tome je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima narastao iznad 27 posto, što je rast od 6 postotnih bodova u samo godinu dana", ističu analitičari RBA.

S druge strane, udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu smanjen je sa 78,8 na 72,6 posto, pri čemu je njihov iznos spušten na 38,1 milijardu kuna.

„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada", zaključuju analitičari RBA.