Prvoga siječnja ove godine u Mađarskoj je stupio na sna­gu novi ustav i niz ključnih zakona koji su odmah izazvali reakciju Europske komisije (EK). "Vlada" Europske unije provela je temeljitu analizu da li su novi mađarski zako­ni u skladu s temeljnim ugovorima EU i odlučila protiv Mađarske pokrenuti tri ubrzana postupka zbog kršenja europskih pravila. Prijestupi su se odnosili na umirovlje­nje sudaca i neovisnost sudova, te neovisnost agencije za zaštitu podataka, no osobito je zanimljiva drama koja se razvila oko ugrožavanja neovisnosti Mađarske centralne banke.

EK je 17. siječnja poslala mađarskoj vladi tri formalna upozorenja, na koja je Mađar­ska odgovorila 17. veljače, u danom roku od mjesec dana. No, EK nije bila zadovoljna pa je uzvratila svojim "obrazlože­nim mišljenjem", nakon kojega se može obratiti i Sudu pravde EU. Kad je riječ o Mađarskoj centralnoj banci, Komisija je od mađarskih vlasti zatražila dodatna pojašnjenja i dokaze da poštuje europske propise. Taj spor i nije toliko važan koliko je zanimljiv, jer poka­zuje kako zemlje članice EU mogu suptilno i prefrigano kršiti pravila Europske unije, ali i to da takvi prijestupi Uniji ne promiču.

Tako je Europska komisija od mađarske vlade zatraži­la potvrdu da prestaje sa svojom praksom sistematičnog objavljivanja priopćenja za tisak u kojima kritizira odluke Mađarske središnje banke iz područja monetarne politike. Također, od Mađarske je zatraženo da obavijesti Komisiju i Europsku centralnu banku o novim proceduralnim kora­cima koje namjerava poduzeti te da se konzultira s ECB-om "na sustavan i pravodoban način" o svakom propisu iz njegova djelokruga koji namjerava donijeti.

Novčana kazna po danima

Primjerice, informacije do kojih je Komisija došla ukazuju da je mađarska vlada i sustav plaća koristila kao sredstvo pritiska na guvernera Mađarske centralne banke, te da bi onemogućila njezino neovisno djelovanje. Stoga je komisija pozvala mađarske vlasti da po­jasne svoja stajališta oko plaća za javni sektor.

Ako zemlje članice odbiju postupiti u skladu sa zakonima EU, EK ih može poslati pred Sud pravde. No što se događa ako neka zemlja članica odbije poštovati i sudsku presudu? U tom slučaju Komisija će poslati samo jedno pisano upozore­nje toj zemlji, a ostane li i to bez uspjeha, ponovo će poslati članicu pred Sud, ovaj put s prijedlogom da Sud neposlušnu članicu kazni novčanom kaznom. Kazna ovisi o trajanju i težini prekršaja, te veliči­ni zemlje. Može biti jednokratna, a može biti i po danima, sve dok zemlja u prekršaju ne postupi u skladu sa nalozi­ma Komisije.

Izvor: ST Invest