Tko god zagovara tezu da je država loš poduzetnik, nakon otkrića kako su propali državni krediti kojima se podupirala poljoprivredna proizvodnja dobio je još jednu potvrdu svog stava. Naime, samo se 33 posto poljoprivrednih proizvođača, kojima je država odobrila investicije i kreditirala ih s kamatom od četiri posto, kakvu ostali poduzetnici mogu samo sanjati, može pohvaliti da nisu spiskali državni poklon.

Njih dvije trećine pak mogu se samo pitati što im je trebalo da ulaze u posao na nagovor države. Ubuduće će i oni rezonirati kako treba. Kada Vlada odluči ući u neki biznis, npr. u proizvodnju mesa, od toga posla treba bježati glavom bez obzira. Tako su i gradovi trebali biti pametniji, pa kad je Vlada rekla idemo zajedno graditi sportske dvorane, trebali su odmah pogledati na drugu stranu i reći da ih ne zanima tako 'perspektivna' investicija.

Čini se kako Vlada uporno ne zna što je najbolje za nju. Iako je dobar dio od državnih 853 milijuna kuna, koliko ukupno iznose HBOR-ovi krediti plasirani u poljoprivredu, uložen u stočarstvo, stanje na tržištu mesa i mlijeka Vlada je dovela u takvu situaciju da je svoje dužnike doslovno bacila na koljena.

Hrvatska nikada nije uzgajala manje svinja nego danas, cijena svinjetine nikada nije bila niža, a istodobno na tržištu nikada nije bilo više te vrste mesa. Ispada da je Vlada jednom rukom davala stotine milijuna kuna u proizvodnju, a drugom na tržištu stvorila situaciju u kojoj proizvođači ne mogu prodati svoj proizvod i vratiti Vladi uloženo.

No, radi pune istine ne treba nikako zaboraviti Agrokor i druge velike prerađivače mesa. Dok imovina seljaka ide na bubanj, Agrokor npr. u Vupiku ulaže milijune u gradnju svinjogojskih farmi. Vupik se ne brine da neće imati tržište za svoje svinjske polovice. Agrokor si je prvo „sredio" tržište pa kreće u investicijski zamah, Vlada je krenula u investicijski zamah pa si je nakon toga „sredila" tržište tako da ne funkcionira i tako da njezini seljaci ne mogu preživjeti pod teretom kredita.