Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka u ovoj godini očekuju nastavak recesijskih kretanja, s padom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,7 posto, dok za 2015. godinu prognoziraju njegov oporavak po toj stopi.

U danas objavljenoj publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) pod naslovom "Ekonomisti: pesimisti ili realisti?" navodi se da glavni ekonomisti vodećih banaka ostaju uglavnom vjerni svojim ranijim prognozama, iako su proteklih mjeseci iz EU stizale vijesti o oporavku BDP-a i potražnje, što je probudilo nadu o pozitivnim učincima prelijevanja na hrvatsko gospodarstvo.

Prosječno očekivanje promjene realnog BDP-a za ovu godinu svih šest ekonomista i dalje je u minusu, i to od 0,7 posto, a njihove se prognoze kreću od minimalno 0,5-postotnog do maksimalno 1-postotnog pada.

Usporedbe radi, u prvim ovogodišnjim procjenama HUB-a ti su ekonomisti prognozirali u prosjeku rast hrvatskog gospdoarstva u ovoj godini od 0,1 posto.

"Promatraju li se komponente BDP-a na rashodnoj strani, jasan je i uzrok: ekonomisti očekuju da će jedini pozitivni doprinos doći od izvoza (rast od 2,2 posto u prosjeku), a doprinos svih ostalih komponenti je negativan. To ne čudi kada je riječ o državnoj potrošnji, za koju se očekuje realni pad od 1,8 posto", stoji u HUB-ovoj publikaciji.

Međutim, dodaje se, zanimljivo je primijetiti da se i kod investicija, za koje su mnogi najavljivali početak oporavka u ovoj godini, i dalje očekuje mali minus.

"Izostanak rasta logično će utjecati i na lošiju fiskalnu realizaciju od planirane. Ekonomisti u prosjeku očekuju saldo opće države na 4,9 posto BDP-a, što je lošije od zahtjeva EU u okviru Procedure prekomjernog deficita, koja iznosi 4,6 posto. Zanimljivo je da pri tome postoje velike razlike među očekivanjima pojedinih ekonomista, zbog čega prosjek ne treba smatrati reprezentativnim. Najveći pesimist očekuje deficit na razini od 5,5 posto, a najveći optimist na razini od 3,8 posto BDP-a", navode iz HUB-a.

Rezultat takvih kretanja vidi se u brzoj akumulaciji javnog duga, a ekonomisti očekuju da će dug, bez uključenih jamstava i HBOR-a, premašiti 70 posto BDP-a, i to bez učinaka reklasifikacije duga, koja se očekuju na jesen, kada bi javni dug mogao dosegnuti i razinu nadomak 80 posto.

"Jedina uvjetno rečeno dobra vijest odnosi se na financijska tržišta. Očekuje se zadržavanje povijesno niskih kamatnih stopa tržišta novca, razmjerno niskih prinosa na državne obveznice (malo iznad 4 posto) i stabilnoga tečaja, koji se na kraju godine očekuje u rasponu između 7,60 i 7,68 kuna za euro. Međutim, razduživanje će se nastaviti i svi ekonomisti prognoziraju negativnu stopu rasta kredita za 2014.", stoji u publikaciji.

U 2015. očekuje se tek malo bolja ekonomska situacija, uz rast od 0,7 posto, kao rezultat oporavka investicija i zaustavljanja pada osobne potrošnje, dok bi javna potrošnja ostala u minusu kao i 2014. godine, zaključuje se u HUB-ovoj publikaciji.