Globalni kapaciteti termoelektrana na ugljen, najveći izvor ugljičnog dioksida, uvećani su jedan posto u 2021. godini pod utjecajem postupnog oporavka svijeta od pandemije covida-19, prema istraživanju američke skupine za zaštitu okoliša

Globalni kapaciteti termoelektrana na ugljen porasli su prošle godine za 18,2 gigavata, na oko 2100 GW, što odgovara stopi rasta od oko 0,87 posto, pokazalo je izvješće Global Energy Monitora (GEM).

"Gledano iz perspektive brojki, rast je mali, ali zabilježen je u trenutku kada svijetu treba dramatičan pad kapaciteta, a ne rast", naglasila je istraživačica u GEM-u Flora Champenois.

Planirani novi kapaciteti smanjeni su ipak 13 posto, na 457 gigavata, utvrdili su u Global Energy Monitoru.

Znanstvenici i aktivisti pozvali su svijet da prijeđe s ugljena na čišće izvore energije, poput Sunca, vjetra i, u nekim slučajevima, nuklearne energije.

Rast u Kini, najvećem zagađivaču, za oko 25,2 gigavata, gotovo je neutralizirao zatvaranje elektrana na ugljen u ostatku svijeta, koji je smanjio kapacitete za 25,6 gigavata, navodi se u izvješću.

Kina se obvezala dosegnuti vrhunac emisija stakleničkih plinova "prije 2030." i postati ugljično neutralna do 2060. No, nedavno je kao prioritet ipak odredila sigurnu opskrbu energijom, zbog poremećaja u opskrbi strujom i geopolitičke neizvjesnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

I zemlje poput Njemačke razmatraju mogućnost veće potrošnje ugljena koji bi im trebao poslužiti kao zamjena za ruski prirodni plin.

SAD, drugi zagađivač u svijetu, i 40 zemalja sudionica UN-ovog klimatskog summita obećali su u studenome prošle godine da će okončati međunarodno financiranje većine projekata fosilnih goriva do kraja ove godine.

No, kabinet predsjednika Joea Bidena mogao bi uskoro razmotriti zahtjeve za izuzećem, s obzirom na zategnutu ponudu na energetskim tržištima zbog ruske invazije na Ukrajinu, rekao je ovog mjeseca visoki američki dužnosnik.