Primjerice, navodi se u novom "HUB Pregledu", objavljenom u utorak, prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u hrvatskim bankama nalaze se u brzom padu ispod praga od 3 posto. Teže prema 2 posto te se trenutno nalaze ispod gornjeg praga intervala euro područja, pri čemu više kamatne stope od Hrvatske ima Estonija.

Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva također kontinuirano padaju i po prvi put su se približile pragu od 1 posto, pri čemu je tijekom 2016. zabilježen značajniji pad prosječnih kamatnih stopa. Jedina zemlja eurozone koja ima više kamatne stope na ovu vrstu depozita je Slovačka.

Unutar intervala za eurozonu su i prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite poduzeća, pri čemu više kamatne stope bilježe Cipar, Grčka i Malta, navode iz HUB-a.

Dodaju da su se u trećem tromjesečju nastavile smanjivati i nacionalne referentne stope (NRS), a kako je u tom razdoblju blagi pad zabilježio i Euribor svih ročnosti, iz HUB-a zaključuju kako se pritisak na pad kamatnih stopa očito nastavio i u trećem ovogodišnjem kvartalu.

"Većina vrsta kamatnih stopa kreće se u okviru intervala kamatnih stopa euro područja, čije su granice određene prosječnim kamatnim stopama u državama s najvećim odnosno najmanjim kamatnim stopama. Takav se rezultat može označiti kao uspjeh, s obzirom da Hrvatska još nije uvela euro, a ovdašnje banke bilježe relativno manje volumene posla, veće regulatorne troškove i rizike", naglašavaju iz HUB-a.

Dodaju i da se to odražava i na visinu kamatne marže, koja je blago povećana. Marža iznosi 2,7 posto, što je u rangu marži u zemljama srednje i istočne Europe, a njena se promjena objašnjava bržim padom kamatnih stopa na depozite od kamatnih stopa na kredite. Taj trend je nastavljen i u trećem tromjesečju, ističu iz HUB-a.

U isto vrijeme, nastavljen je pad omjera loših kredita, a to, kao i rast tržišnog interesa za kupnju kreditnih portfelja s problemima u naplati, iz bankarske udruge pripisuju i gospodarskom oporavku.

Pritom ističu da je u Hrvatskoj više od 60 posto vrijednosti loših kredita pokriveno ispravcima vrijednosti i rezervacijama te podsjećaju da je stopa adekvatnosti kapitala od 21,5 posto među najvećima u EU. Ovi omjeri, kažu iz HUB-a, čine hrvatski bankovni sustav iznimno stabilnim.

"Opisani trendovi doveli su do oporavka profitabilnosti banaka. S prosječnim povratom na aktivu oko jedan i povratom na kapital oko sedam posto u trećem tromjesečju 2016., hrvatske banke se smještaju oko prosjeka pokazatelja za države članice EU. Omjeri profitabilnosti dodatno će porasti u zadnjem tromjesečju, kada iz obračuna izađe posljednje tromjesečje 2015., jer tada su još bilježeni gubici", poručuju iz HUB-a.

Zaključuju da će se tek sljedeće godine jasnije vidjeti kako izgleda fundamentalni trend profitabilnosti banaka te će do tada biti jasnije i može li se očekivati daljnje ubrzanje rasta potražnje i ponude kredita.