Glavni ekonomski pokazatelji u 2015. Hrvatske više nisu tako sivi kao proteklih nekoliko godina. U usporedbi s deset zemalja Srednje i Istočne Europe Hrvatska je u vrhu po ubrzanju rasta BDP-a i rastu izvoza, a dobro stojimo i u kretanju zaposlenosti te saldu tekuće bilance. S druge strane i dalje prednjačimo po visokoj nezaposlenosti, javnom dugu i premiji rizika, pokazuje usporedna analiza 11 zemalja Srednje i Istočne Europe objavljena u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke.

U prvoj polovini 2015. nastavila su se povoljna kretanja u gospodarstvima većine zemalja Srednje i Istočne Europe. Tako je u drugom tromjesečju zabilježen gospodarski rast u svim promatranim zemljama. Pritom je Hrvatska s rastom od 0,7 posto u odnosu na prethodni kvartal u zlatnoj sredini, ali s Latvijom i Litvom prednjači po ubrzanju gospodarskog rasta. U većini ostalih zemalja gospodarska aktivnost je usporila što je posebno vidljivo u Češkoj i Rumunjskoj.

Zaposlenost raste, ali i dalje imamo najveću stopu nezaposlenosti

U drugom tromjesečju 2015. zaposlenost se na godišnjoj razini povećala u svim zemljama, pri čemu je najsnažniji porast zabilježen u Mađarskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj i Estoniji. Smanjila se i stopa nezaposlenosti u svim promatranim zemljama, izuzev Rumunjske u kojoj je ostala nepromijenjena. Unatoč pozitivnim trendovima, Hrvatska i dalje ima najveću stopu nezaposlenosti, koja je u drugom tromjesečju 2015. iznosila 15,8 posto. Većina ostalih zemlja imala je stopu nezaposlenosti manju od 10 posto, pri čemu je u Češkoj ona bila najmanja te je iznosila samo pet posto.

Vodeći po rastu izvoza, ali pri dnu po rastu industrijske proizvodnje

Izvoz robe u prvih je šest mjeseci ove godine rastao u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, osim Litve u kojoj je ostvaren značajan pad od 4,4 posto te Estonije i Latvije gdje je zabilježena stagnacija. Pozitivan trend u Hrvatskoj započet 2013. nastavio se u 2015. te je u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini robni izvoz porastao za 12,2 posto, čime je Hrvatska postala zemlja s najvišom stopom rasta robnog izvoza.

Rast izvoza u svim zemalja pratio je i rast industrijske proizvodnje. Pritom su stope rasta u većini promatranih zemalja bile više nego u drugom polugodištu 2014. Hrvatska je tu iznimka jer ove godine bilježi slabiji rast industrijske proizvodnje nego lani.

Podsjetimo, zbog nesrazmjera u kretanju hrvatske industrijske i izvoza pojedini analitičari doveli su u pitanje realnost podataka o kretanju izvoza upozoravajući na mogućnost da velik dio statističkog rasta izvoza ustvari nije pravi izvoz nego preprodaja robe uvezene iz drugih zemalja.

Prednjačimo po proračunskom deficitu i javnom dugu

Kada je riječ o javnim financijama, Hrvatska i Slovenija imaju znatno veći manjak opće države (u postotku BDP-a) nego druge promatrane zemlje. U prvom se tromjesečju 2015. saldo opće države u većini zemalja poboljšao. Iznimka su baltičke zemlje, gdje je došlo do blagog pogoršanja, pri čemu je u Estoniji i Latviji to posljedica povećanih rashoda.

Od zemalja koje su zabilježile pad manjka na godišnjoj razini, najveće smanjenje ostvareno je u Bugarskoj zahvaljujući porastu prihodne strane proračuna. Manjak opće države zamjetno se smanjio i u Češkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, pri čemu su takva kretanja u Hrvatskoj bila ponajprije posljedica rasta prihoda, dok u ostale dvije zemlje poboljšanje salda odražava pad rashodne strane proračuna. U lipnju ove godine Poljskoj je obustavljena procedura pri prekomjernom manjku, tako da su od promatranih zemalja njome obuhvaćene još samo Hrvatska i Slovenija.

Hrvatska je na kraju prvog tromjesečja među promatranim zemljama imala najveću razinu javnog duga u postotku BDP-a, a slijede je Slovenija i Madžarska. Dosegnute razine u spomenutim zemljama više su nego dvostruko veće od prosjeka ostalih usporedivih zemalja, čiji se javni dug nalazi ispod razine od 60 posto BDP-a. Pritom se Estonija i dalje ističe niskom razinom javnog duga od tek nešto više od 10 posto BDP-a. Javni se dug Hrvatske od siječnja do ožujka ove godine ujedno i najsnažnije povećao među promatranim zemljama. Osjetan rast javnog duga ostvarila je i Bugarska, dok su Latvija i Litva snažno smanjile javni dug, a u istom smjeru kretao se i javni dug u Rumunjskoj i Češkoj.

Zbog problema s javnim dugom i proračunskim deficitom, premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku i dalje je bila najviša od usporedivih zemalja.