"Neću reći da je išta sigurno dok ne stavimo sve u paket", kazao je Marić odgovarajući na pitanja novinara o poreznoj reformi uoči užeg kabineta Vlade. Dodao je da će sve ići redovnom procedurom, u razgovoru s Vladom i koalicijskim partnerima, nakon čega će biti pokrenut proces javnog savjetovanja.

"Ali sve u svoje vrijeme, ne govorimo o mjesecima, govorimo doslovce o tjednima, da ne kažem i danima. Finaliziramo cijeli paket i to je dobro da se već u ovom trenutku vodi rasprava, dobrim dijelom i argumentirana, ima dijelova koji nisu skroz argumentirani, ali dobro je da se pojavio interes javnosti, i stručne i opće, za tako važnu temu kao što je porezni sustav, da svi skupa sudjelujemo i osmislimo ono što smatramo da je najbolje", izjavio je Marić.

Ponovio je da je dobro da se može razgovarati o temi poreznog rasterećenja treću godinu zaredom, dodavši kako građanima treba reći da "kamo sreće, ali nije tako, da porezni sustavi i promjene u poreznom sustavu mogu riješiti sve naše probleme". "Međutim, mi ćemo u okviru poreznih izmjena i promjena dati svoj doprinos, obol i gospodarskom rastu i boljoj situaciji i standardu građana, poreznih obveznika", rekao je Marić.

Na pitanje hoće li biti smanjenja doprinosa na plaće, Marić je rekao kako su doprinosi na plaću također tema rasprave, kao i općenito problematika oporezivanja rada. "Ali moramo tu biti vrlo jasni i vrlo otvoreni. Pojavljuje se binarna teza - jesmo li za ovo ili protiv ovoga. Kao što ni spuštanje stope PDV-a ne znači nužno korekciju cijena, tako ni spuštanje oporezivanja rada ne znači povećanje neto plaće. Međutim, i jedno i drugo ima pozitivne neizravne učinke i na zapošljavanje i na plaće i na gospodarski rast, jer smanjujemo trošak poslodavcima, odnosno otvaramo prostor da dižu zaposlenost i dižu plaće", navodi Marić.

Ponovio je i kako država nema izravni mehanizam kojim može narediti nekom privatnom poduzetniku da manje porezno opterećenje nužno pretoči u povećanje plaća.

Novinari su Marića pitali i hoće li smanjenje stope PDV-a značiti manjak u proračunu i kako to nadoknaditi. Po njegovim riječima, jedan postotni bod PDV-a predstavlja manji iznos u proračunu od 1,8 do 2 milijarde kuna. Ponovio je i kako je Vlada u protekle dvije godine, u dva navrata, gospodarstvo i građane rasteretila s gotovo 4 milijarde kuna.

No, rekao je i kako manje porezno opterećenje širi poreznu bazu i ima pozitivne efekte na proračun. "Ne ide se u poreznu reformu samo iz proračunskih razloga, nego smatramo da su građani, poduzetnici, porezni obveznici zaslužili nakon dugo godina gospodarske krize i stvaranja uvjeta da se stave javne financije pod kontrolu, da se nastavi s drugim krugom poreznog rasterećenja", poručio je.

Kad je riječ o trošarinama za gorivo, Marić je kazao kako ništa u ovom trenutku nije izašlo iz predviđenih okvira. "Pred nama dolazi razdoblje turističke sezone koje pratimo, jer ima svoj udio u gospodarstvu i proračunu, a ako bude bilo potrebe, ako procijenimo, mi ćemo reagirati. Vlada ima nešto fleksibilniji mehanizam da se to može između ostalog rješavati uredbom, ali u ovom trenutku to je sve što mogu reći", rekao je.

Osvrnuvši se na podatke Eurostata prema kojima su Hrvati među najsiromašnijima u EU, odmah nakon Bugara, Marić je kazao da "ne bi rekao da smo po plaćama baš na samom začelju". Kazao je i kako i ona kada govori o poreznom sustavu isto citira podatke Eurostata koji kažu da po oporezivanju rada Hrvatska ispodprosječna, a ono po čemu smo lideri je po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u.

Ti podaci koje Eurostata trebaju biti putokaz, no čak nam ni ti podaci ne trebaju da bi nam rekli kako je nužnost dizati životni standard građana, kazao je Marić te dodao da su sve mjere usmjerene ka tome.