Društva koja upravljaju fondovima za gospodarsku suradnju, u koje država u pet godina treba uložiti milijardu kuna, obračunala su samo za pola godine rada naknadu veću od šest milijuna kuna, potvrđeno je neslužbeno Novom listu u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja će u petak objaviti podatke o poslovanju tih društava.

Kako se naknada obračunava svakih šest mjeseci unaprijed, znači da će do kraja godine ti fondovi zaraditi 12 milijuna kuna. Ta su društva Hanfi prijavila i neto imovinu od šest milijuna kuna, što znači da je njihova jedina imovina naknada koju su obračunali za upravljanje novcem koji su dobili ili trebaju dobiti od privatnih ulagatelja i države.

Nakon što je jučer Novi list objavio tekst o tome da su društva koja upravljaju fondovima u kojima je država najveći ulagač dosad samo naplatila naknadu te da još nijedan projekt koji su trebali financirati fondovi nije pokrenut, iz Vlade tvrde da država u te fondove nije uplatila ništa, iako godišnje treba uplatiti 200 milijuna kuna. Ipak sugovornici iz Novog lista kažu da nije krivnja samo na tim društvim, nego i na Vladi koja je projekte odobrila, ali zapravo zazire od njihove realizacije jer se upušta u nepoznate vode.

Imovina fondova 2,15 milijardi kuna
Fondovi su prijavili planiranu imovinu od 2,15 milijardi kuna, od čega je polovicu dala Vlada, a veliki ulagatelji su i mirovinski fondovi, koji u pet fondova za gospodarsku suradnju planiraju uložiti 327 milijuna kuna. Uz to Croatia osiguranje se obvezalo uložiti 59 milijuna kuna, a 25 fond koji se brine za zbrinjavanje i razgradnju radioaktivnog otpada. Tako bi udjel državne komponente i onoga što ulažu mirovinci koji raspolažu štednjom građana bio ukpuno oko 1,4 milijarde kune, što je gotovo dvije trećine ulaganja u fondove za gospodarsku suradnju.