Danas čim se ljudi zaposle već moraju početi planirati i organizirati svoj život u mirovini - upozorio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić na otvaranju konferencije ′Ja umirovljenik 2030′ - kako osigurati stabilnu financijsku starost′ održane danas u zagrebačkom hotelu Esplanade.

- Ljudski vijek se svake godine produljuje, mladog stanovništva je sve manje, a to znači da se moraju izdvajati i veća financijska sredstva za građane treće dobi. U teškoj situaciji se nalaze i puno razvijenije države od Hrvatske. Reforme mirovinskog sustava su nužne - dodao je Kusić.

Da do nekog oblika reforme mirovinskog sustava mora doći misli i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, no on smatra da je rješenje u povećanju plaća i broju zaposlenih.

- Jedina tajna uspjeha mirovinskog sustava je povećanje broja zaposlenih, jer će to učiniti da sustav bude održiv, a ova Vlada je na pravom putu da to ostvari što potvrđuje i statistika - izjavio je ministar Mrsić. Za 2020 godinu je predvidio kako će na 100 umirovljenika doći 155 onih koji su radno aktivni. Ministar prvi mirovinski stup koji uključuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti smatra najvažnijim, no najavio je i veća ulaganje i brigu države za drugi stup koji čini obvezno mirovinsko osiguranje za starost, na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Na demografske probleme Hrvatske upozorio je u svome izlaganju Ivan Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagreb.

- Hrvatska je među 10 najstarijih zemalja svijeta. Do 2035 godine 45 posto stanovništva biti će starije od 50, a njih 25 posto bit će starije od 65 godina. Pad broj stanovnika je neizbježan. Jedina nada su migranti. Ako ne želimo biti siromašni u starosti moramo se pomladiti, a tu nam jedino mogu pomoći migranti - tvrdi Čipin.

Ekonomist Velimir Šonje izložio je pet mogućih rješenja na makroekonomske učinke starenja. Povećanje zaposlenosti, tehnološke promjene koje bi trebale dovesti do rasta produktivnosti, imigracija, pronatalitetna politika, te odgovorna fiskalna politika, štednja i ulaganje po Šonji trebali bi biti odgovor na spomenuti problem. Što se tiče drugog mirovinskog stupa, nije previše optimističan. - Promjene u politici državnog vrha i njihovom odnosu prema mirovinskom fondu moraju se dogoditi što prije jer za sada ne vidim kako će se sva ta najavljena financijska izdvajanja postići - zaključuje Šonje.

Partner ove konferencije održane u organizaciji Jutarnjeg lista je Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava suorganizator konferencije je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a pokrovitelj Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.