Naime, na najbogatiji jedan posto svjetske populacije otpada oko 82 posto imutka generiranog prošle godine, dok najsiromašnija polovica svjetske populacije nije vidjela nikakvo povećanje bogatstva, navode iz Oxfama.

Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica na svjetskim burzama, lani je imutak milijardera povećan za 762 milijarde dolara, a novi milijarder pojavljuje se svaki drugi dan, pa ih sada u svijetu ima 2043, navodi se u izvješću.

Iz organizacije ističu da ove brojke, u koje su kritičari izrazili sumnju, pokazuju neuspjeh sustava. Za povećanje jaza okrivljuju porezne utaje, utjecaj tvrtki na politiku, eroziju prava radnika i rezanje troškova kompanija.

Oxfam je u posljednjih pet godina izradio slična izvješća, a 2017. su izračunali da osam najbogatijih pojedinaca na svijetu ima jednaku imovinu kao i najsiromašnija polovica svijeta.

Navode da je ove godine 42 ljudi imalo bogatstva kao i najsiromašnija polovica, a za prošlu godinu su tu brojku revidirali na 61. Kako su kazali, do revizije je došlo s obzirom na više prikupljenih podataka, napomenuvši da je trend "širenja nejednakosti" ostao.

Glavni izvršni direktor Oxfama Mark Goldring izjavio je da stalna prilagodba podataka odražava činjenicu da se izvješće temelji "na najboljim trenutno dostupnim podacima". "Bez obzira kako na to gledali, to je neprihvatljiva razina nejednakosti", rekao je.

Oxfamovo izvješće podudara se s početkom Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom skijalištu Davosu, a ta godišnja konferencija privlači mnoge vodeće svjetske političke i poslovne čelnike.

Nejednakost se obično nalazi na dnevnom redu, no Goldring smatra da prečesto "ozbiljni i tvrdi razgovori blijede pri prvim znacima otpora".

Oxfamovo izvješće temelji se na podacima tvrtke Forbes i godišnjim podacima iz istraživanja Credit Suisse Global Wealth, koji daju podatke o distribuciji globalnog bogatstva od 2000. godine.

Istraživanje uzima u obzir vrijednost imovine pojedinca, uglavnom nekretnina i zemljišta, umanjene za dugove, kako bi se utvrdilo što on ili ona "posjeduju". Podaci ne uključuju plaće ili prihode.

Metodologija je naišla na kritike jer znači da će primjerice student s visokim dugovima, ali s visokim potencijalom zarade u budućnosti, prema zadanim kriterijima biti smatran siromašnim.

No, iz Oxfama kažu da čak i da se pri izračunu bogatstva najsiromašnije polovice svijeta isključe ljudi s neto dugom, njihovo zajedničko bogatstvo bilo bi jednako onome od samo 128 milijardera.