U kolovozu je javni dug bio niži za 900 milijuna kuna ili 0,3 posto u odnosu na srpanj, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 2,8 milijardi kuna ili 1 posto, navodi se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

"Pad javnog duga predvođen je smanjenjem inozemne komponente javnog duga, koja je krajem kolovoza iznosila 102 milijarde kuna i činila 35,4 posto ukupnog javnog duga", navodi se u analizi, objavljenoj u srijedu.

Na mjesečnoj je razini zabilježen pad inozemne komponente za 900 milijuna kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini pad iznosio 8,9 milijardi ili 8 posto.

"Bitno drugačija kretanja zabilježila je unutarnja komponenta javnog duga, koja je krajem kolovoza iznosila 185,8 milijardi kuna i tako činila preostalih 64,6 posto ukupnog javnog duga", ističu analitičari RBA.

Unutarnja komponenta javnog duga zabilježila je na mjesečnoj razini stagnaciju, dok je na godišnjoj razini porasla za 6,1 milijardu kuna ili 3,4 posto.

"Iako je država u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 milijardi eura euroobveznica na europskom primarnom tržištu, dok je 5,8 milijardi kuna izdala na lokalnom tržištu, budući da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti. Štoviše, nova izdanja svakako će poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata", poručuju analitičari RBA.

S obzirom da se nastavlja rast gospodarstva, analitičari RBA očekuju daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini prema razini od 80 posto.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto BDP-a, što je bilo za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Pad udjela javnog duga u BDP-u zahvaljuje se, među ostalim, rastu hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici godine za 2,8 posto na godišnjoj razini.