Javni dug u Hrvatskoj veći je nego ikada, a ministar financija Slavko Linić poručuje da će biti još i veći. Manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna, što čini čak 67,1 postotni udio u hrvatskom BDP-u - pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavljenog danas u Državnom zavodu za statistiku.

Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Prema podacima koje je DZS prikupio u suradnji s HNB-om i Ministarstvom financija, ukupni prihodi opće države u 2013. iznosili su 134,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi 150,8 milijardi kuna pa je deficit opće države iznosio 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Prema 2012. godini prihodi su povećani za 0,5 posto, a rashodi za 0,4 posto, dok je deficit opće države smanjen za 0,7 posto.

Deficit opće države posljedica je manjka središnje države (državni proračun) u iznosu od 17,9 milijardi kuna ili 5,5 posto BDP-a. Taj je deficit prema 2012. godini lani porastao za čak 17,5 posto ili 2,6 milijardi kuna.

Lokalna je država pak lani bila u plusu od 238 milijuna kuna ili 0,1 posto BDP-a, a fondovi socijalne sigurnosti od gotovo 1,5 milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a.

Ministar financija Slavko Linić za RTL je rekao da je to cijena sređivanja starih dubioza u brodogradnji, zdravstvu, neracionalnim javnim poduzećima.

"Sve su to plaćeni dugovi umjesto željeznica, umjesto hrvatskih cesta koje ne plaćaju svoje dugove", kazao je Linić i dodao da tu nije kraj jer će dug i dalje rasti.

"Da, nažalost rast će još i kad sve to zbrojimo, ostaje pitanje je li upitno da se zaustavimo do 80 posto BDP-a", kaže Linić.

Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca nije bio oduševljen: "Nastavimo li se ovako zaduživati, to je kao da jurimo dvjesto na sat prema zidu, a umjesto kočnice, stišćemo gas. Dugoročno tako nećemo dugo izdražati, naši će rezultati biti sve gori i teži, a kriza će se produbljivati."