Predstavljajući prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna za prošlu godinu, Marić je kazao kako su najveći udio u ukupnim prihodima lani imali porezni prihodi, koji su ostvareni u iznosu od 71,7 milijardi kuna, 5,4 posto više nego godinu prije. Pritom su rasle gotovo sve kategorije poreznih prihoda, posebno porez na dobit, za 15 posto.

Posebno je naglasio da su prihodi od pomoći, koje 95 posto čine EU fondovi, zabilježili međugodišnji rast od 57, 2 posto.

"Znači prošla je godina bila značajna godina unapređenja iskoristivosti EU fondova, a za ovu godinu planiramo nastavak trenda visokih stopa rasta", rekao je Marić.

Ukupni su rashodi proračuna lani iznosili 120,2 milijarde kuna, rasli su u odnosu na 2015. godinu za 1,6 posto, pri čemu su rashodi iz tzv. općih izvora, odnosno oni koji utječu na deficit, smanjeni za 830 milijuna kuna.

Kada se zbroje državni proračun, izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice, možemo reći da je 2016. godine ostvaren povijesno najniži deficit, od 0,8 posto BDP-a, tj. 2,8 milijardi kuna, istaknuo je ministar financija.

To je doprinijelo i tome da smo po prvi put i nominalno smanjili udio javnog duga u BDP-u, za oko 505 milijuna kuna, na 84,2 posto BDP-a, što je 2,5 postotnih bodova manje nego krajem 2015., dodao je.

Sve to doprinijelo je i ovotjednoj preporuci Europske komisije da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), rekao je Marić, dodavši da su to uočile i kreditne rejting agencije.

Rastom prihoda višim od rasta rashoda ispunjeno je i fiskalno pravilo za prošlu godinu, kazao je ministar financija te najavio kako će se u drugoj polovici ove godine ići s novim zakonom, kojim će ova pravila postati rigoroznija, transparentnija i efikasnija.

Primjerice, uz kriterij višeg rasta prihoda od rasta rashoda, uvest će se i kriterij kretanja javnog duga, kao i ukupnog te strukturnog deficita, odnosno ukupnog deficita korigiranog za kretanje gospodarstva, pojasnio je Marić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Tom je prilikom kazao i kako temeljem danas donesene odluke Vlade da trgovačka društva od strateškog i posebnog značaja za državu u proračun moraju uplatiti 60 posto svoje lanjske neto dobiti, u proračunu ove godine očekuje uplatu oko 1,2 milijarde kuna, čemu bi najveći doprinos trebao doći od dobiti HEP-a.

Pojasnio je i da je npr. HPB, koji je lani ostvario povijesno najvišu dobit, ove godine izuzet iz ove odluke jer toj banci predstoji dokapitalizacija, dok su zračne luke izuzete zbog investicijskih zahvata. Plinacro je, pak, ′skinut′ s popisa izuzetaka na kojem je bio lani zbog investicijskog ciklusa, za čime ove godine više nema potrebe.

Novinare je zanimalo i zašto Vlada i ranije nije donijela svoj tzv. zakon o RBA zadrugama, odnosno da li je podrška zakonskom prijedlogu nezavisnog saborskog zastupnika Marina Škibole kako bi od njega dobila potporu za većinu u Saboru.

Marić je na to odgovorio kako ne vidi ništa sporno u toj podršci.

"Mislim da je da je ovakav zakon kakav bi trebao ići u Hrvatski sabor zapravo kvalitetan zakon (...) nevezano za sve ovo", odgovorio je.