Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) snizila je kamatne stope sa 4 na 2 posto za obrtna sredstva za izvoznike koje prvi put izvoze u čemu bi se moglo najviše naći malih i srednjih poduzetnika kojima se time, kao i novim vladinim akcijskim planom za izvoznike 2014.-2015., nastoji olakšati poslovanje i ojačati izvozne mogućnosti.

To je, uz ostalo, istaknuto na okruglom stolu Poslovnog dnevnika "Izvozne mogućnosti i strana tržišta" koji je u sjedištu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) okupio nekoliko predstavnika privatnog sektora-izvoznika te državnih institucija.

Govoreći o snižavanju kamatnih stopa za izvoznike, izvršna direktorica u HBOR-u Ivanka Maričković Putrić naglasila je da je HBOR do sada podržao više od 12 tisuća izvoznih projekata.

U Hrvatskoj ne postoji izvoznik koji nije koristio neki HBOR-ov proizvod, a kako bi se pojačale njihove mogućnosti za izvoznike HBOR očekuju da će ga dokapitalizirati s dodatnih milijardu kuna, kazala je Maričković Putrić.

I ona je kao i pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Zdenka Lončar naglasila da svi imaju dosta očekivanja od novog akcijskog plana za izvoznike za ovu i iduću godinu kojeg je Vlada usvojila prije dva tjedna.

To bi, po ocjeni Lončar, trebalo pridonijeti i boljem povezivanju i planskom izlasku na tržišta poduzetnika koji žele i mogu izvoziti u čemu bi trebala pomoći i gospodarska diplomacija te institucije poput HGK, HOK-a i druge.

Vjerujući da najviše šanse za uspješan izvoz imaju mali i srednji poduzetnici, koji u i u Hrvatskoj i u EU čine više od 90 posto svih tvrtki, Lončar je za njih 20 do 25 koje će naći na natječaju najavila za mjesec dana obrazovni ciklus na temu izvoza.

Na okruglom stolu se čulo i da se u ovogodišnjem prvom kvartalu po podacima nekih prijevozničkih i dostavljačkih tvrtki broj pošiljaka koje su hrvatske tvrtke poslale u inozemstvo povećao za oko 20 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine.

Tome je, ocijenjeno je, pridonijelo članstvo Hrvatske u EU koju je direktor iz Cobisa Goran Car na skupu ocijenio i dalje jednim od najvažnijih izvoznih stranih tržišta, makar se često govori da je to sve sada domaće tržište.

Uz sve olakšice ipak je na to tržište još uvijek teže izvoziti nego u istočnoeuropske zemlje, a da bi u tome uspjeli morate naći nišu u kojoj ste izuzetno konkurentni, poručio je Car naglasivši da šanse dosta imamo u softveru i općenito ICT-u, ali da i tu polako zaostajemo i nemamo dovoljno kadrova.

A nišu u kojoj su konkurentni, projektiranju, izradi, ugradnji i servisu dizala pronašli su vlasnici tvrtke Borel iz Zaprešića čija je direktorica Dejana Borevković naglasila da su se nametnuli kvalitetom, znanjem i dizajnom te sada 70 do 80 posto proizvodnje izvoze u Englesku i Njemačku, iako su te zemlje u tom segmentu među vodećima u svijetu.

Dodala je da i za pet godina očekuju rast i širenje na nova tržišta jer vjeruju, a to su im kazali i kupci, da imaju kvalitetan i cjenovno konkurentan proizvod.

Slično smatra i vlasnica i direktorica zagrebačke PR i marketinške agencije Manuela Šola koja je istaknula i da se treba više govoriti o izvozu usluga i znanja što sve više nadmašuje izvoz roba.

Osim u Hrvatskoj oni rade i u Srbiji te na još nekoliko tržišta, a poručila je i da se Hrvatska treba širiti i pojačavati svoje mjesto i izvoz u regiji, tim više što i brojne svjetske kompanije sve više za regionalna sjedišta biraju Beograd, Budimpeštu, Bukurešt i druge gradove, a manje ili nikako Zagreb. Najavila je da svoju agenciju u idućim godinama planira pozicionirati kao regionalnog PR lidera.