Hrvatski izvoz u prvom je polugodištu dosegnuo 37,7 milijardi kuna, što je 14,3 posto ili 4,2 milijarde više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istodobno je uvoz dosegnuo 64,5 milijardi kuna te je bio je 5,1 posto ili 3,1 milijardu viši. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 26,8 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna manje nego u prvom polugodištu 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je, pak, 58,5 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 53,7 posto.

Time je DZS revidirao na više prve podatke o izvozu i uvozu za prvih šest ovogodišnjih mjeseci, objavljene u kolovozu. Vrijednost izvoza revidirana je na više za 300 milijuna kuna, a uvoza za 900 milijuna kuna, pa je i vanjskotrgovinski deficit veći za 600 milijuna kuna u odnosu na prvu procjenu.

Najveći izvoz u Italiju

Najviše je u prvom polugodištu roba izvezeno u zemlje Europske unije, 24,2 milijarde kuna ili 19,8 posto više. Najviše je pritom izvezeno roba u Italiju, u vrijednosti od 5,65 milijardi kuna, što je 20,2 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

Slijedi Njemačka, u koju je izvezeno 4,34 milijarde kuna vrijednih roba ili 12,3 posto više, te Slovenija, 4,3 milijarde ili 30,9 posto više.

U zemlje CEFTE (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) izvoz hrvatskih roba dosegnuo je 7,37 milijarde kuna, što je 11,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Najviše je, za 38,2 posto, porastao izvoza u Srbiju, na 1,67 milijardi kuna, dok je izvoz u Bosnu i Hercegovinu ojačao 5,3 posto, na 4,36 milijardi kuna.

Uvoz iz zemalja EU-a u prvom je polugodištu porastao za 6,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 48,4 milijarde kuna, dok je iz zemalja CEFTA-e smanjen za 8,9 posto, na 3,4 milijarde kuna.

Najveći skok izvoza struje

Prema djelatnostima, najveći rast izvoza u tom je razdoblju ostvaren u opskrbi električnom energijom, parom i klimatizacijom, za 113,8 posto, na 1,25 milijardi kuna.

Izvoz prerađivačke industrije porastao je za 11,4 posto, na 32,7 milijardi kuna. Pritom je najviše porastao izvoz proizvođača odjeće, za 64,8 posto, na 2,22 milijarde kuna. Znatan rast izvoza bilježi i ostala prerađivačka industrija, za 47,3 posto, na 305,5 milijuna kuna, kao i industrija računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 46,6 posto, na 1,03 milijarde kuna. Izvoz tekstilnih proizvoda porastao je za 43,9 posto, na 494 milijuna kuna.

S druge strane, najveći skok uvoza zabilježen je kod opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, za 123 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, na 243 milijuna kuna. Slijedi opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s rastom uvoza za 72,6 posto, na 1,85 milijardi kuna.

U srijedu će DZS objaviti prve podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci.