Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih šest mjeseci iznosio 34,6 milijardi kuna, odnosno bio je za 3,48 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,8 na 59,7 posto.

U zemlje članice EU od siječnja do kraja lipnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 35,2 milijarde kuna, odnosno 7,6 posto više nego u prvih šest mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 8,4 posto, na 16,1 milijardu kuna.

S druge, pak strane, vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU porasla 6,2 posto, na 67,5 milijardi kuna. U prvih šest mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 3,1 posto, na 18,3 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih šest mjeseci iznosio 6,89 milijardi eura, što je 2,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,1 posto, na 11,46 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 4,6 milijardi eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 4,2 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja lipnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 4,7 milijardi eura, odnosno 8 posto više nego u prvih šest mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 8,1 posto, na 2,2 milijarde eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 5,6 posto, na 8,99 milijardi eura. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 3,4 posto, na 2,5 milijardi eura.

Rast izvoza u prvih pest mjeseci 1,6 posto, uvoza 5,2 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih pet mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 1,6 posto na 42,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 5,2 posto, na 70,9 milijardi kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 42,1 milijardu kuna ili 1,2 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 70,6 milijardi kuna ili 4,7 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 28,6 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 59,6 posto.

Izraženo u eurima izvoz je u prvih pet mjeseci ove godine porastao 1,9 posto, na 5,68 milijardi eura, dok je uvoz porastao 5,5 posto, na 9,5 milijarde eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 3,8 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom uvozu ima najznačajniji udio od 90,7 posto, u prvih pet mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 4,5 posto, na 5,15 milijarde eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih pet mjeseci izvezeno robe za 832,1 milijun eura ili 9,6 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao 16,2 posto, na 782,2 milijuna eura.

Iz Italije je uvezeno robe za 1,3 milijarde eura ili 11,9 posto više, a iz Njemačke za 1,5 milijardi eura ili 8,2 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je pad izvoza za 1,8 posto, na 921,2 milijuna eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 2,4 posto, na 506,1 milijun eura, te Srbiju, za 9,1 posto, na 244,7 milijuna eura.