Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih sedam mjeseci iznosio 40,87 milijardi kuna, odnosno bio je za 4,04 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,5 na 59,8 posto.

U zemlje članice EU od siječnja do kraja srpnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 41,5 milijardi kuna, odnosno 8,6 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,8 posto, na 19,2 milijarde kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU porasla 6,9 posto, na 79,8 milijardi kuna. U prvih sedam mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 3,8 posto, na 21,8 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih sedam mjeseci iznosio 8,17 milijardi eura, što je 3,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 6,6 posto, na 13,68 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 5,5 milijardi eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 4,9 milijardi eura.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja srpnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 5,6 milijardi eura, odnosno 9 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,5 posto, na 2,6 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,2 posto, na 10,7 milijardi eura. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 4,1 posto, na 2,9 milijardi eura.

Rast izvoza u prvih šest mjeseci 2,5 posto, uvoza 6 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih šest mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 2,5 posto na 51,5 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 6 posto, na 86,3 milijarde kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je hrvatski robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 51,3 milijarde kuna ili 2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 85,9 milijardi kuna ili 5,5 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 34,7 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 59,8 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih šest mjeseci ove godine porastao 2,9 posto, na 6,9 milijardi eura, dok je uvoz porastao 6,4 posto, na 11,6 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 4,67 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,7 posto, u prvih šest mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 4,9 posto, na 6,3 milijarde eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih šest mjeseci izvezeno robe za nešto više od milijardu eura ili 7,8 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao 15,6 posto, na 943,7 milijuna eura.

Iz Italije je uvezeno robe za 1,6 milijardi eura ili 15 posto više, a iz Njemačke za 1,8 milijardi eura ili 8,9 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je pad izvoza za jedan posto, na 1,1 milijardu eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 0,9 posto, na 621,6 milijuna eura, te Srbiju, za devet posto, na 296,9 milijuna eura.