Za poslovanje banaka 2014. predstavljat će najveći izazov, ocjenjuju analitičari u najnovijim PBZ tjednim analizama napominjući kako su pred godinu dana vjerovali kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godinu od početka krize, no kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekuju da će najveći izazov predstavljati upravo ova godina.

Predviđaju kako će 2014. biti još jedna godinom u kojoj će bankovni agregati ostvariti tek niske ili negativne stope promjena, a bankovni sustav zabilježiti pad profita.

Navodeći kako je ukupna aktiva banaka u 2013. godini porasla za 0,7 posto, ukupni krediti za 0,9 posto, a depoziti za 4,0 posto, Ana Lokin upozorava, međutim, kako rast kredita ne predstavlja oporavak kreditne aktivnosti jer se radi primarno o povećanom kreditiranju središnje države i fondova socijalne sigurnosti (za 14,5 posto). Istodobno krediti nefinancijskim trgovačkim društvima bilježe stagnaciju, a stanovništvu pad u visini od 1,7 posto na godišnjoj razini.

Gledano prema namjeni, krediti tvrtkama pali su kako za za investicije (pad za 4,9 posto), tako i za obrtna sredstva (smanjenje za 0,2 posto), pa je stagnacija ukupnog volumena rezultat porasta ostalih vrsta kredita (za 5,7 posto).

Kod građana pad je pak zabilježen kod svih vrsta kredita (stambeni za 1,9 posto), osim gotovinskih nenamjenskih (koji bilježe rast za 2,2 posto).

Ovakva kretanja su, ističe, odraz poslovnog i potrošačkog pesimizma u uvjetima produžene recesije i loših izgleda tržišta rada uslijed čega privatni sektor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja. Takvo ozračje ogleda se i kroz suzdržavanje od potrošnje i pribjegavanje štednji u vidu depozita.

Za 2014. pak vjeruje kako će udio loših kredita dosegnuti svoj vrhunac uslijed pooštravanja regulative, nastavka razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicijske aktivnosti, dok bi smanjene kamatne stope na kredite indeksirane uz švicarski franak mogle ublažiti pritiske i stablizirati portfelje.

Nastavno na to, set nove regulative koji stupa na snagu, dovodi do snažnog fokusiranja banaka na kontrolne funkcije, prije svega upravljanje rizicima, a za pojedine banke će možda značiti i potrebu za dokapitalizacijom.

Sve će to u uvjetima sužavanja kamatne marže (limitiranje kamatnih stopa, slaba potražnja), regulatornih izmjena te rastućih troškova ispravaka vrijednosti plasmana zasigurno rezultirati još jednom godinom u kojoj će bankovni agregati ostvariti tek niske ili negativne stope promjena, a bankovni sustav zabilježiti pad profita, očekivanja su iz PBZ tjednih analiza.