Izlazak Velike Britanije iz Europske unije pritisnuo bi gospodarstava ostalih članica Unije i pojačao bi političke rizike u Europi, te bi mogao negativno utjecati i na njihove kreditne rejtinge, poručila je u ponedjeljak agencija Fitch.

"Procjenjujemo da ne bismo poduzimali negativne korake po pitanju rejtinga ostalih zemalja EU odmah nakon izlaska Velike Britanije. No, šanse za negativne poteze porasle bi u srednjoročnoj perspektivi u slučaju izraženog utjecaja po gospodarstvo odnosno u slučaju realizacije značajnih političkih rizika", tumače u agenciji.

Britanci će o članstvu u EU glasati na referendumu zakazanom za 23. lipnja.

U Fitchu napominju da bi gospodarstvo EU bilo manje pogođeno britanskim izlaskom nego ono Velike Britanije ali bi utjecaj ipak bio "opipljiv".

Previđaju tako da bi se izvoz iz EU u Britaniju smanjio, pri čemu bi razmjeri tog smanjenja ovisili o "prirodi trgovinskog sporazuma EU i Velike Britanije i o stupnju i trajanju pada vrijednosti britanske funte".

Trend bi bio najizraženiji u Irskoj, Malti, Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu i na Cipru čiji izvoz robe i usluga u Britaniju premašuje osam posto BDP-a.

Zemlje EU mogle bi ujedno imati koristi od preuzimanja dijela inozemnih ulaganja koja su se inače slijevala u Britaniju. S druge bi strane zemlje poput Luksemburga, Malte, Belgije i Njemačke - zbog značajnih ulaganja i obimne financijske imovine u Britaniji - zabilježile gubitak na vrijednosti te imovine u eurima u slučaju trajnog pada vrijednosti funte.

U Fitchu podsjećaju da su bankovni sektori u Irskoj, Malti, Luksemburgu, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj tijesno povezani s onim u Velikoj Britaniji.

Iz agencije upozoravaju i da bi ostale zemlje članice EU morale povećati uplate u zajednički proračun Unije kako bi nadoknadile izostanak britanskog udjela koji je u 2014. nakon popusta neto iznosio 1,7 milijardi eura.

Podsjećaju također da bi britanski izlazak iz Unije stvorio presedan koji bi mogao potaknuti popularnost populističkih i stranaka koje su protiv EU. U konačnici bi mogao također pojačati nesklonost političkih lidera provedbi nepopularnih mjera koje bi na dulji rok trebale donijeti koristi gospodarstvu.

Ukazuju i na moguću promjenu težišta u EU prema ključnim članicama eurozone, predviđajući istodobno da bi zona primjene zajedničke europske valute mogla postati siromašnija, manje ekonomski liberalna i s izraženijim protekcionističkim tendencijama.