Ekspanzivni karakter monetarne politike te visoka likvidnost financijskog sustava nastavljaju se i tijekom ljetnih mjeseci, ocjenjuju u RBA.

Unatoč blagom padu kunske likvidnosti, uobičajenom za treće tromjesečje, ona je i dalje iznad 13,5 milijardi kuna. Prosječni dnevni višak kunske likvidnosti u 2017. zaključno s 18. kolovoza iznosio je 15,2 milijarde kuna, što je dvostruko više u usporedbi s razinama u 2016., navode iz RBA.

Potražnja poslovnih banaka na redovitim obratnim repo operacijama ostaje vrlo skromna, doseže 60 milijuna kuna, po repo stopi od 0,3 posto.

"Slične trendove, odnosno visoku likvidnost i zadržavanje kamatnih stopa očekujemo i u ovom tjednu, a nešto živosti na tržište mogla bi donijeti najavljena aukcija trezorskih zapisa", kažu u RBA.

Ministarstvo financija u utorak će, nakon gotovo mjesec dana, održati aukciju trezorskih zapisa, pri čemu namjerava izdati 1 milijardu kuna jednogodišnjih te 100 milijuna kuna trezorskih zapisa s dospijećem od 182 dana, ususret dospijeću 1,15 milijardi kunskih trezorskih zapisa.

"Očekujemo dostatnu potražnju za podmirivanje cjelokupnog dospijeća uz nepromijenjene prinose", navode iz RBA.

Dodaju da unatoč zamjetnom priljevu deviza, veći dio ljetnog trgovanja tečaj kune nije suviše odstupao od 7,40 kuna za euro.

"Ipak, lagani aprecijacijski pritisci na kunu i pad tržišnog tečaja EUR/HRK na razinu i ispod 7,39 kuna za euro motivirali su središnju banku da intervenira na deviznom tržištu. Na četvrtoj ovogodišnjoj deviznoj intervenciji HNB je otkupio od poslovnih banaka 126 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,4080 kuna za euro kreirajući dodatnu kunsku likvidnost od 900 milijuna kuna", kaže se u analizi.

Ovoga tjedna analitičari RBA očekuju nastavak solidnih priljeva deviza od turizma, uz istovremeno izraženu potražnju za kunom.

"Osim toga, nastavak rasta izvoza roba, ali i investicijske aktivnosti, smanjivanje fiskalnih rizika te jačanje potražnje za kunskim kreditima čimbenici su koji pružaju podršku domaćoj valuti. S druge strane, jačanje kune je ublaženo korporativnom potražnjom za eurima. Ipak, s obzirom na dosljednost središnje banke u očuvanju stabilnosti tečaja, očekujemo da će se raspon trgovanja zadržati između 7,39 i 7,41 kuna za euro", navode.

A sa završetkom turističke sezone i približavanjem kraja godine, kuna bi u odnosu na euro trebala imati tendenciju laganog slabljenja, ali u usporedbi s 2016., krajem godine bi trebala biti na blago nižim razinama.

"Osim toga, moguće izdanje državne obveznice pred dospijeće kunske obveznice u studenome moglo bi umanjiti deprecijacijske pritiske na kunu ako izdanje bude indeksirano uz euro", procjenjuju u RBA, navodeći da u slučaju kunskog izdanja ne očekuju značajniju tržišnu reakciju.

"U uvjetima umjerenih stopa inflacije i stabilnosti tečaja HNB ne bi trebao mijenjati smjer svoje politike. Štoviše izgledan je nastavak ekspanzivne politike i s prvim mjesecima 2018., čemu svakako pridonosi stabilnost kune u odnosu na euro, koja je nominalno sidro monetarne politike u ostvarivanju temeljnog cilja - stabilnost cijena. Posljedično tržišne kamatne stope ostat će na trenutačnim vrlo niskim razinama s tek minimalnim potencijalnom laganog pada, ali i bez izgleda za rast do kraja godine", zaključuju u RBA.