Dok se očekuje stupanje na snagu zakona "200 eura", njegov utjecaj na cijene stanova i volumen prodaje i dok traju rasprave hoće li cijene stanova padati, dogodilo se pravo malo čudo.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke po kojima su cijene novih, prodanih stanova privatnih investitora pale za čak 13,8 posto u drugom polugodištu 2009. godine u odnosu na isto razdoblje 2008. Prema njima, prosjek tih stanova za Hrvatsku iznosi 1590 eura, a za Zagreb 1916 eura. I sve to uz pad prometa za 20 posto. Ovi podaci su čudo jer DZS prvi puta bilježi pad cijena jer je dosad registrirao tek pad prodaje. DZS je u svojim izvještajima čak i u prvom polugodištu 2009. godine bilježio rast cijena, kada su svi ostali podaci s terena pokazivali blagi pad. Iako je informacija DZS-a nepotpuna zbog nedostupnosti svih prodavatelja, ona će na prvi pogled unijeti nova razmimoilaženja u prognozama. Međutim, i u našoj nepotpunoj slici tržišta nekoliko podataka ipak se poklapaju. Uz registirani pad traženih cijena između četiri i pet posto, agencije za prodaju nekretnina su se složile da je prosjek razlike između traženih i postignutih cijena stanova 14 posto. Uz podatke DZS-a, te konzultante i agente koji su okupljeni u svoju udrugu tvrdili da je realni pad cijena oko 20 posto, dolazimo tako do relevantne informacije o smanjenja cijena stanova. Ali ne treba zaboraviti da je prosjek jedno, a situacija na terenu nešto drugo, te da on ne znači da su svi stanovi pali u navedenom postotku. Isto treba imati na umu i za buduće prognoze. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta drži da će cijene dalje padati i da će uskoro u Zagrebu biti 10 do 15 posto niže, a sličan postotak ističe skoro pola agencija za nekretnine. Ostali vjeruju u stagnaciju cijena. Hoće li Vladina mjera dovesti do pada cijena ili zadržavanja postojećih, nema suglasja. U najoptimističnijem scenariju, preko Vlade će se prodati tisuću novih stanova, pa će ih ostati neprodano preko 10 tisuća. Njihovi vlasnici će diktirati tempo tržišta. Barem trećina tih stanova neće se prodati ni uz velika sniženja koja će "bildati" prosjek pada cijena. Njih će na kraju banke morati otpisati i rasprodati, ali uz sadašnju nesigurnosti teško će pronaći kupce. Trećina će prije ili poslije biti prodana uz nešto manje popuste, dok će trećina tek neznatno spustiti cijenu i čekati. Na kraju je sigurno jedno - kupac danas ima više prostora za cjenkanje i spuštanje cijena, te iznimno veliku ponudu za izbor. Neki rizik ipak mora sam preuzeti, a ne samo čekati da mu netko kaže koliko će cijene pasti. Tržište ionako neće spašavati oscilacija cijene od 10 posto, nego samo povećanje prometa.