U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) u ovoj godini očekuju nastavak pada BDP-a, i to za 0,2 posto, dok za 2015. prognoziraju blagi, 0,4 postotni rast, uz naglasak da su za oporavak hrvatskog gospodarstva ključne investicije, čiji se blagi rast očekuje tek iduće godine, pokazuju danas predstavljena "Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama".

Prognozu negativnog kretanja BDP-a u ovoj godini u središnjoj banci temelje na očekivanom nastavku pada osobne potrošnje, kao ključne komponente hrvatskog BDP-a, uslijed nastavka pada zaposlenosti, odnosno rasta nezaposlenosti, nižih plaća te raspoloživog dohotka.

Prema procjenama HNB-a, osobna bi potrošnja ove godine trebala pasti za 0,6 posto, uslijed 1,4 posto niže stope zaposlenosti, 0,5 posto realno nižih plaća, odnosno 0,7 posto nižeg dohotka raspoloživog za potrošnju stanovništva.

Na kretanje BDP-a u 2014. negativno će utjecati nastavak fiskalne konsolidacije u okvirima procedure prekomjernog deficita i u 2014. i u 2015. godini, ali i očekivano 2,7 postotno smanjenje investicija u kapital u 2014. te tek blagi 1,1 postotni rast u idućoj godini.

Očekivanja za ovu godinu u HNB-u pojašnjavaju povlačenjem dijela dobiti iz javnih poduzeća i višim doprinosom za zdravstveno osiguranje, što smanjuje investicijski kapacitet javnih poduzeća, ali i izostankom nekih od najavljenih javno-privatnih investicijskih projekata.

Pritom ističu da je povećanje investicija nužan preduvjet za oporavak gospodarstva, koji će onda i pozitivno utjecati na osobnu potrošnju, kao temeljnu komponentu hrvatskog BDP-a.

Pozitivan utjecaj izvoza i stanja na financijskim tržištima

Pozitivan se doprinos ipak u ovoj i idućoj godini očekuje od neto izvoza, s obzirom na prognoze o i dalje bržem rastu izvoza od uvoza. No iz HNB-a upozoravaju da je vanjskotrgovinska statistika trenutno ′zamagljena′ jer Hrvatska u prvoj polovici 2013. nije bila članica EU, a danas čini vanjsku granicu Unije, zbog čega je i točka uvoza u EU. Iako dio roba praktički samo prelazi kroz Hrvatsku ipak se registrira kao uvoz u našu zemlju.

Ipak ocjenjuju da je pozitivan trend kretanja izvoza ispravan, uz napomenu da će tek podaci iz druge polovice godine biti usporedivi s onima iz prošle godine pa time i realniji.

Stoga, ali i uslijed očekivanog rasta prihoda od izvoza usluga, odnosno prvenstveno od turizma, u ovoj godini u HNB-u očekuju suficit na tekućem računu platne bilance na razini od 2,1 posto i 2,2 posto BDP-a u 2015. godini.

Pozitivnim u središnjoj banci ocjenjuju i stanje na međunarodnim financijskim tržištima, odnosno činjenicu da Hrvatska trenutno nema većih problema oko refinanciranja dugova. No, upozoravaju, takvo stanje na tržištu s vremenom će se promijeniti, a tada će se razina vanjskog duga Hrvatske od iznad 100 posto BDP-a, kao i rastući javni dug materijalizirati kao jedne od glavnih ranjivosti hrvatskog gospodarstva.

Od ostalih pozitivnih kretanja u gospodarstvu u ovoj godini u središnjoj banci izdvajaju i početak rasta industrijske proizvodnje, ali i pokazatelje da se zaustavlja pad u graditeljstvu, poput prvog značajnijeg rasta broja izdanih odobrenja za građenje u lipnju ove godine za 26 posto, što je najviše od 2006.

Nezaposlenost i inflacija - bez bitnijih promjena

U svom pregledu kretanja i prognozama iz HNB-a nisu pak posebno komentirali stanje na tržištu rada, jer se, kako kažu, mijenjala metodologija te će tek krajem ovog tjedna biti objavljeni službeni prilagođeni statistički podaci. Ipak, kažu da se i sada vidi blagi pad stope zaposlenosti, ali i rast stope nezaposlenosti u ovoj godini te stabilizacija tih trendova u 2015.

Bitnije se promjene ne očekuju ni kod inflacije, čija se razina ove godine očekuje na niskoj razini od 0,1 posto, a 2015. na 1,6 posto. Ovogodišnja niža razina prvenstveno je pod utjecajem pada cijena prehrambenih proizvoda, dok će u idućoj godini rast inflacije biti i pod administrativnim utjecajem, primjerice rasta cijena telekom usluga.

Iz središnje banke pritom ističu da je niska i negativna stopa inflacije u ovoj godini potaknula priče o deflaciji, ali da njihove analize pokazuju da u Hrvatskoj taj rizik ne postoji.

Monetarna kretanja stabilna

Bitnije se promjene ne uočavaju niti planiraju ni kod monetarnih kretanja, navode iz HNB-a uz naglasak da će monetarna politika i dalje zadržati sklonost vrlo visokim stopama likvidnosti sustava, uz procjenu da bi viškovi likvidnosti u ovoj godini mogli biti i viši nego do sada. Također, zadržat će i dosadašnju politiku stabilnosti tečaja.

Očekuju i zadržavanje trenda razduživanja sektora stanovništva - pad plasmana građanima u ovoj se godini prognozira za 0,9 posto, a u 2015. za 0,6 posto, ali i blagog rasta plasmana poduzećima, za 2 u 2014. i 2,7 posto u idućoj godini. Pritom analize HNB-a o strukturi kreditiranja pokazuju da dolazi do promjene u smisli da se smanjuje udio kredita velikim poduzećima u državnom vlasništvu, a raste udio malih i srednjih poduzeća privatnog sektora.

Pad kredita stanovništva, kažu u HNB-u, nije nešto na što središnja banka može utjecati, jer se događa zbog nedostatka potražnje, ali prostora za njihov rast ima i on će se dogoditi tek nakon poboljšanja ukupnog gospodarskog stanja.

Promjene u oporezivanju dohotka dobre za konkurentnost RH

U ocjeni nekih od aktualnih pitanja, u HNB-u primjerice mogućnost promjena u oporezivanju osobnog dohotka vide kao moguću pozitivnu promjenu. Kratkoročno, to bi značilo viši raspoloživi dohodak, što bi pozitivno utjecalo na osobnu potrošnju, a time i na BDP.

Još je bitniji dugoročni značaj nižeg oporezivanja rada na višu konkurentnost hrvatskog tržišta za investicije, ocjenjuju iz središnje banke.