Rast cijena od 2,4 posto na godišnjoj razini predstavlja ubrzanje u odnosu na 1,9-postotni rast inflacije mjesec dana prije. To je i najviša stopa inflacije od travnja 2013, kada je ona bila 3 posto.

Na godišnjoj razini, u lipnju su najviše porasle cijene prijevoza, za 6,6 posto. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva su porasle 3,6 posto, cijene alkoholnih pića i duhana 2,3 posto, hrane i bezalkoholnih pića 2,2 posto, restorana i hotela 2 posto, zdravlja 1,5 posto, rekreacije i kulture 1,1 posto, raznih dobara i usluga 0,9 posto, obrazovanja 0,4 posto, odjeće i obuće 0,5 posto.

Istodobno su pale cijene komunikacija 0,7 posto te pokućstva i opreme za kućanstvo 0,1 posto.

Cijene u lipnju na mjesečnoj razini stagnirale

U odnosu na svibanj, pak, potrošačke su cijene u lipnju ostale na istoj razini.

Prema namjeni potrošnje najviše su porasle cijene prijevoza, za dva posto uslijed viših cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, ostalih usluga povezanih s osobnim prijevoznim sredstvima tj. korištenje mostova i auto cesta, i korištenje garažnog prostora i mjesta za parkiranje kao i viših cijena zračnoga putničkog prijevoza i putničkog pomorskog prijevoza.

Cijene restorana i hotela su porasle za 1,6 posto, cijene rekreacije i kulture, raznih dobara i usluga za 0,4 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,2 posto.

S druge strane, cijene odjeće i obuće su na mjesečnoj razini pale za 4,1 posto zahvaljujući sezonskim sniženjima, cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,4 posto, cijene alkoholnih pića i duhana za 0,3 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,1 posto.

Cijene zdravlja, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u lipnju se u odnosu na svibanj nisu mijenjale.

Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), na razini prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije je iznosila 1,4 posto. Dodaju da je jačanje inflatornih pritisaka pritom realizirano u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

"Rast cijena na godišnjoj razini podržan je prvenstveno višim cijenama energije, za 3,6 posto, što je poguralo cijene stanovanja vode, električne energije, plina i ostalih goriva te prijevoza prema višim razinama, 2,9 posto odnosno 2,1 posto. Tome je ponajviše pridonijelo povećanje cijena naftnih derivata, uslijed poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištima, ali i niske baze odnosno učinka smanjenja cijena električne energije početkom prošle godine, pa su u prvih šest mjeseci 2017. u prosjeku zabilježile godišnji pad od oko 9,5 posto", navode iz RBA.

Značajan doprinos višim cijenama došao je i od cijena hrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 28 posto, a zabilježile su rast od 1,3 posto. Zamjetni rast stope inflacije u prvih šest mjeseci obuzdavale su za 0,2 posto niže cijene odjeće i obuće, za 0,1 posto pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva te za 0,4 posto komunikacija.

"U drugom dijelu godine utjecaj rasta cijena hrane na inflatorne pritiske vjerojatno će oslabiti, ponajviše uslijed iščezavanja učinka snažnog poskupljenja povrća početkom 2017. Stoga očekujemo da će rast cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka utjecati na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, ostajući glavna komponenta snažnijih inflatornih pritisaka. Na godišnjoj razini, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje će se prvo preliti na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta. Konačno, očekujemo kako će dio inflatornih pritisaka doći i od kontinuiranog jačanja domaće potražnje i rastuće potražnje u turizmu. Iako bi na razini cijele 2018. prosječna stopa inflacija trebala ostati skromna, naša očekivanja od 1,4 posto izložena su riziku revizije na više zbog globalnog okruženja", zaključuju iz RBA.